Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Prolog - ije
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Prolog je programski jezik pogodan za simboličku (nenumeričku) obradu, a posebno za rješavanje problema koji se mogu opisati objektima i relacijama medu njima
Temelji se na predikatnoj logici prvog reda i koristi ograničenu verziju klauzalnog oblika poznatu kao Hornov klauzalni oblik. Prolog je posebno pogodan za rješavanje problema koji se mogu opisati objektima i relacijama u njima.
Dva osnovna koncepta u Prologu su činjenice kojima se opisuju pojedinačne elementarne relacije, te pravila koja definiraju nove relacije na temelju postojećih. Činjenice i pravila se formalno opisuju temeljnim jedinicama programa, stavcima.
Prolog pripada programskim jezicima četvrte generacije. Utemeljen je na prepoznavanju uzoraka, strukturama podataka i automatic backtracking-u. Prikladan je za primjenu u umjetnoj inteligenciji.
Posebno je dobar za probleme koji se bave objektima i odnosima između objekata kao npr. prostorni odnosi i pretraživanje baza podataka

O PROLOGU


Prolog je programski jezik baziran na malom skupu osnovnih mehanizama uključujući
prepoznavanje uzoraka („pattern matching”), stablaste strukture podataka i automatsko povlačenje („backtracking”). Ovaj mali skup formira iznenađujuće fleksibilnu i djelotvornu programsku okolinu. Prolog je posebno pogodan za probleme koji uključuju objekte, pogotovo strukturirane objekte i relacije među njima, te uglavnom za nenumeričko programiranje.

Korijeni Prologa (Programming in Logic) su u matematičkoj logici. Osnovna razlika u odnosu na klasične, proceduralno orijentirane jezike je Prologov deskriptivni (opisni) i deklarativni pristup. Prolog se vrlo uspješno primijenjuje u području umjetne inteligencije („artificial engineering”) i inženjeringa znanja („knowledge engineering”), za rješavanje problema heurističkog pretraživanja, ekspertnih sustava, igara, uzorkom usmjeravanih sustava („pattern-directed”).

Početkom 70-tih godina ideju korištenja logike kao programskog jezika razvili su Robert Kowalski (teoretski) i Maarten van Emden (eksperimentalna demonstracija) u Edinburghu, te Colmerauer (implementacija) u Marseillesu. Za današnju popularnost Prologa zaslužan je i David Warren (Edinburgh) koji je sredinom 70-tih napravio efikasnu programsku implementaciju.

Popularnost Prologa proizlazi iz njegovih brojnih osobina:

• Sposobnost simboličke manipulacije uključujući izjednačivanje s logičkim varijablama. Programer može smatrati logičke varijable imenovanim šupljinama u strukturi podataka. Izjednačenje također služi kao mehanizam prenošenja parametara i omogućava izbor i konstrukciju objekata podataka. U kombinaciji s rekurzivnim procedurama i površinskom sintaksom strukture podataka, mogućnosti simboličke manipulacije Prologa mogu se usporediti s LISP-om.

• Automatsko povlačenje ili unatražno praćenje („backtracking”) omogućava, kao glavni model kontrole izvođenja programa, metodu pokušaja i pogrešaka („generate-and-test”) (Prvi poznati primjer „backtracking”-a opisan je u grčkom mitu o Tezeju i Arijadni). Takav model kontrole toka izvođenja programa je puno općenitiji od striktno jednosmjernog i sekvencijalnog toka kontrole u konvencionalnim jezicima kao što je LISP. Ako model pokušaja i pogrešaka nije prikladan za neke aplikacije, mogu se programirati drugi modeli kontrole toka koji korespondiraju zahtjevima određene aplikacije...
Referentni URL