Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Metode tehnološkog predviđanja
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

Ovaj seminarski rad mi služi u svrhu savlađivanja predmeta Tehnološki menadžment, a kroz kojega ću ja da pokušam objasniti metode tehnološkog predviđanja. Da bi smo objasnili metode tehnološkog predviđanja moramo shvatiti šta podrazumijevamo pod predviđanjem.

Čovek po svojoj kulturno-socijalnoj i psihičkoj prirodi nastoji da što više sazna o svojoj budućnosti i okolnostima pod kojim će se budućnost dešavati, ne samo zbog radoznalosti, nego da bi donosio određene odluke u vezi sa opstankom, preživljavanjem i razvojem, da bi u cjelini olakšao život, tj. da bi bio efikasniji i efektivniji. Na preduzetničko-menadžerskom nivou razvojne odluke su one koje imaju bitan uticaj na buduću efikasnost funkcionisanja kroz obezbeđenje postizanja višeg stepena razvijenosti. Da bi se donosile odluke u vezi sa budućim razvojem, potrebno je pre svega saznanje o izvesnosti budućnosti, kako bi se ova mogla povezati sa sadašnjim stanjem i šansama da se ono preokrene na bolje.

PREDVIĐANJE

Čovek je u svojoj istoriji postojanja predviđao na veoma različite načine. Osnovu je, pre pojave naučnih metoda i modela, pretskazivao na vjerovanjima u više sile i nagađao na osnovu prošlosti o tome šta će se desiti i pod kojim će se uslovima nešto desiti. Nemali broj ljudi, u kulturno-civilizacijski, socijalno, ekonomski i tehnološki nerazvijenih sredina, budućnost ,,osniva,, na tragom predodređenosti sudbine. Postojali su i još uvek postoje razni predskazivači, koji koriste različita pomagala, kao što su tablice brojeva, karte, žito ili trave, tablice i astrološke karte, da bi rekli kakva će biti budućnost, koja nam je ,,sreća,, ili ,,sudbina,, predodređena. U narodu je na taj način stvoreno uverenje da čovek nije u stanju ništa više učiniti, jer je sudbinom sve determinisano, a na njemu je da sledi političku i religioznu vlast.
Nije više moguće ostvariti kulturno-civilizacijski razvoj bez da postoji odgovarajuća dugoročna i srednjeročna strategija društveno-ekonomskog održivog razvoja i strategija tehnoloških proboja, a ova poslednja nije izvodljiva bez da se respektuju tehnološka predviđanja. Na taj način se između tehnoloških predviđanja, tehnološkog razvoja, društveno-ekonomskog i kulturno-civilizacijskog razvoja uspostavlja korelacioni odnos, u kojem odlučujuću ulogu ima predviđanje onoga šta će se desiti i pod kojim će se okolnosti desiti na području novih tehnologija. Predviđanje bazirano na nauci polazi od uzročno-posledičnih veza i dovođenja u vezu interakcija da bi se prognozama ili logičkim iskazima o klasama pojava donosili zaključci u vezi budućnosti.
Tehnološka predviđanja se mogu determinisati kao čovekovo konstruktivno razmišljanje o budućnosti, odnosno, kao donošenje odluka danas za neke akcije u budućnosti.
Previđanje ima za cilj da se otkrije ono što će se desiti i utvrde okolnosti pod kojima će se to odigrati.
Vrcelj smatra da naučno-tehnološka predviđanja pokušavaju da odgovore na sledeća pitanja:
-Vrijeme: potrebno za neku inovaciju ili širenje postojeće tehnologije
-Resursi: određivanje neophodnih kadrovsko-materijalnih resursa da bi došlo do procesa kreacije inovacije
-Efekti: krajnji efekti inovacije, funkcionalno tehnološke mogućnosti, troškovi proizvodnje, difuzija tehnologije i dr.
-Uslovi: određivanje početnih uslova da bi došlo do kreacije inovacije.

Bez sumnje da je čovekovo razmišljanje - danas o obudućnosti – sutra deo istorijskog trenutka i dominantnog sistema vrednosti društva u kojem se živi. Budućnost je u pravilu vezana za neke druge vrednosne orijentacije, koje ne trebaju da korespondiraju sa našim današnjim sistemom vrednosti. Istorija čovečanstva, to je bez sumnje, potvrđuje. U tom smislu, predviđanje obuhvaća anticipiranje onoga šta će se u budućnosti desiti sa identifikovanjem okolnosti pod kojim će se budućnost dešavati.
Nema savremenog državnog menidžmenta i preduzetnog menadžera da može biti uspešan bez da prognozira budućnost i da poseduje validne informacije o tehnologiji budućnosti, kao što nema savremenog preduzetnika i preduzeća, koji apstrakuju izvesnost budućnosti. Naša je praksa u poslednjih 15-tak godina u potpunosti zanemarila tehnološke proboje, tako da se srpski narod i srpske države po pitanju savremenog tehnološkog razvoja našli na kulturno-civilizacijskom smetlištu.

METODE TEHNOLOŠKOG PREDVIĐANJA

Problem predviđanja tehnoloških promjena sadržan je u nesavršenosti tehnološkog razvoja, koji ne ovisi samo od same tehnologije, nego je on pod uticajem političkog, sociološkog i ekonomskog razvoja. Zbog toga pojam tehnološkog istraživanja označava predmet nego proučavanja nego metod predviđanja. Tehnološka predviđanja su isuviše multidisciplinarna da bi se dobijeni rezultati mogli razumjeti bez širokog obrazloženja zavisnih varijabli, što drugim riječima znači da tehnološka predviđanja imaju svrhu da doprinesu boljem razumjevanju sredine u kojoj preduzetnik i menadžment kreira viziju i misiju, ciljeve i zadatke, odnosno obavlja svoju poslovnu aktivnost. Metode tehnološkog predviđanja mogu biti osnova za provođenje analize i kontrole uspješnosti odgovarajućih strategija tehnološkog razvoja, a u osnovi su dvije metode: eksploratorne i normativne metode.

EKSPOLORATORNI METODI

Eksploratorni metodi se osnivaju na analogiji kao svojstvu ponašanja konkretnih pojava, tako da je njihova orjentacija prošlost (istorija = sadašnjost) u odnosu na budućnost, a način na koji se oni od prošlosti kreću ka budućnosti je heurističke prirode.
Eksploratorne metode polaze od akumuliranog znanja u određenoj oblasti koje se koriste za predviđanje budućnosti. Kod primjene treba uzeti u obzir više metoda, kako bi se otkrile važne karakteristike budućih tehnoloških očekivanja.
Eksplatorne metode polaze od saznanja od prošlosti i sadašnjosti i okreću se ka budućnosti sagledavajući sve mogućnosti i alternative budućih pravaca razvoja u određenim i predvidivim okolnostima pod pretpostavkom da se okolnosti neće mjenjati. Suština pristupa eksploatornih metoda zasniva se na aksiomima da postoji kontinuiranost u dinamici pojava i događaja.

Referentni URL