11-08-2011, 02:09 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
DEKARTOV PRISTUP FILOZOFIJI I PRIRODNIM NAUKAMA
Dekartova filozofija zajedno sa filozofijom engleskog filozofa Fransisa Bekona, smatra se početkom i osnovom moderne filozofije. Dekart živi u vremenu kada kapitalizam polako zamenjuje feudalizam i kada se formira nova društvena klasa, buržoazija, i on postaje njen pravi misaoni predstavnik. Odlučno se suprotstavlja srednjovekovnim sholastičkim dogmama i zalaže za osamostavljivanje filozofije od sholastike i teologije. Da bi se to ostvarilo, bilo je potrebno oboriti sve dotadašnje zablude koje su se i dalje tradicionalno prenosile sa kolena na koleno, a filozofsku istinu tražiti samo upotrebom uma. Stoga on teži da razvije sisitem istinitih iskaza u kojima se neće ništa pretpostaviti što nije očigledno i nesumnjivo. Dekart raskida sa prošlošću i kreće od početka ne oslanjajući se na autoritete ni jedne predhodne filozofije. On se oslanja isključivo na sopstveni um i nastoji da nađe izvesne istine koje moraju biti jasne i razgovetne i prikazanju racionalnom i sistematičnom redu. Za tako nešto bilo mu je potrebno da stvori jedinstvenu metodu koja će naukama obezbeđivati jasnost i izvesnost, kao u matematici. Zato Dekart nastoji da istraži osobite karakteristike matematičke metode oke je čine superiornom, kako bi je primenio i na druge oblasti nauke...
METODSKA SUMNJA
Da bismo mogli da otkrijemo ono što je ne sumnjivo, i što može da služi kao osnova ya izgradnju nauke, moramo sistematski da podvrgnemo sumnji sva stanovišta koja smo već imali. Dekart smatra da je sumnja, u sve što bi se moglo sumnjati, pretpostavka traganja za apsolutnom izvesnošću. Pri istraživanju istine, on odbacuje kao apsolutno lažno sve ono što može zamisliti i za najmanju osnovu za sumnju, da bi tako video da !i posle toga ostaje bilo šta u njegovim uverenjima, što je potpuno nesumnjivo.
Sumnja je, u stvari, faktor odstranivanja i čišćenja svih nejasnih, mutnih i haotičnih postavki u našoj svesti. Treba izbegavati svako predubedenje, svako prenagljivanje i neprovereno donošenje suda, a prihvatati samo ono što naš razum smatra jasnim i razgovetnim, takvim da nema više nikakvih povoda da u to posumnjamo.
Metodska sumnja predstavlja osnovnu polaznu tačku u istraživanju. Ona ima za osnov kritičko -skeptičko prilaženje svemu što se proučava i razmatra i konstutivni je momenat Dekartove metode. Osnovni: je metodski instrument spoznaje i kreće se od apsolutne negacije do postavljanja osnovnih pozitivnih istina, kojima će Dekart sagraditi čitav svoj sistem. Ona je svakako neodvojivi deo i sastavni element svake kritičke misli. Treba sve srušiti kako bi se počelo potpuno iznova i stvorila takva naučna metoda, pomoću koje će se pronaći i spoznati istine, tako evidentne, da u njih više nećemo moći sumnjati...
DEKARTOV PRISTUP FILOZOFIJI I PRIRODNIM NAUKAMA
Dekartova filozofija zajedno sa filozofijom engleskog filozofa Fransisa Bekona, smatra se početkom i osnovom moderne filozofije. Dekart živi u vremenu kada kapitalizam polako zamenjuje feudalizam i kada se formira nova društvena klasa, buržoazija, i on postaje njen pravi misaoni predstavnik. Odlučno se suprotstavlja srednjovekovnim sholastičkim dogmama i zalaže za osamostavljivanje filozofije od sholastike i teologije. Da bi se to ostvarilo, bilo je potrebno oboriti sve dotadašnje zablude koje su se i dalje tradicionalno prenosile sa kolena na koleno, a filozofsku istinu tražiti samo upotrebom uma. Stoga on teži da razvije sisitem istinitih iskaza u kojima se neće ništa pretpostaviti što nije očigledno i nesumnjivo. Dekart raskida sa prošlošću i kreće od početka ne oslanjajući se na autoritete ni jedne predhodne filozofije. On se oslanja isključivo na sopstveni um i nastoji da nađe izvesne istine koje moraju biti jasne i razgovetne i prikazanju racionalnom i sistematičnom redu. Za tako nešto bilo mu je potrebno da stvori jedinstvenu metodu koja će naukama obezbeđivati jasnost i izvesnost, kao u matematici. Zato Dekart nastoji da istraži osobite karakteristike matematičke metode oke je čine superiornom, kako bi je primenio i na druge oblasti nauke...
METODSKA SUMNJA
Da bismo mogli da otkrijemo ono što je ne sumnjivo, i što može da služi kao osnova ya izgradnju nauke, moramo sistematski da podvrgnemo sumnji sva stanovišta koja smo već imali. Dekart smatra da je sumnja, u sve što bi se moglo sumnjati, pretpostavka traganja za apsolutnom izvesnošću. Pri istraživanju istine, on odbacuje kao apsolutno lažno sve ono što može zamisliti i za najmanju osnovu za sumnju, da bi tako video da !i posle toga ostaje bilo šta u njegovim uverenjima, što je potpuno nesumnjivo.
Sumnja je, u stvari, faktor odstranivanja i čišćenja svih nejasnih, mutnih i haotičnih postavki u našoj svesti. Treba izbegavati svako predubedenje, svako prenagljivanje i neprovereno donošenje suda, a prihvatati samo ono što naš razum smatra jasnim i razgovetnim, takvim da nema više nikakvih povoda da u to posumnjamo.
Metodska sumnja predstavlja osnovnu polaznu tačku u istraživanju. Ona ima za osnov kritičko -skeptičko prilaženje svemu što se proučava i razmatra i konstutivni je momenat Dekartove metode. Osnovni: je metodski instrument spoznaje i kreće se od apsolutne negacije do postavljanja osnovnih pozitivnih istina, kojima će Dekart sagraditi čitav svoj sistem. Ona je svakako neodvojivi deo i sastavni element svake kritičke misli. Treba sve srušiti kako bi se počelo potpuno iznova i stvorila takva naučna metoda, pomoću koje će se pronaći i spoznati istine, tako evidentne, da u njih više nećemo moći sumnjati...