25-03-2011, 08:05 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Džordž Barkli (George Berkeley, 1685-1735), poreklom aristokrata, bio je biskup u Klojnu. Završio je studije teologije i klasičnih jezika. Kao hrišćanski misionar boravio je u Americi. Njegovo glavno delo, Rasprava o principima ljudskog saznanja, zamišljeno je kao implicitna rasprava sa Lokom. Drugo delo, u kojem je svoje osnovne teze razvio u dijaloškom obliku, naziva se Tri dijaloga između Hilasa (Materijalka) i Filonusa (Umoljuba). U više navrata je osporavao Njutnovu fiziku - filozofiju prirode....
Džordž Berkli
Osnovni stav Berklijeve filozofije je da biti znači biti opažen. Po njegovom shvatanju ono što nismo opazili čulima ne postoji realno. Realnost pripada samo opaženim objektima i odnosima. Iako je time kritikovao Lokov (materijalistički) stav da čulni svet realno postoji nezavisno od našeg opažanja, ipak je prihvatao da je sadržaj naše svesti tek vremenom konstruisan, tj. da nam nije urođen. Međutim, Berkli to dovodi do krajnosti: pošto u svakom trenutku imamo određeni sadržaj svesti, odnosno određene ideje, nikada ne možemo svetu oko nas da pristupimo neposredno. Uvek ono što opažamo interpretiramo kroz onošto znamo ili verujemo da znamo, tj. nikada nemamo posla sa 'prirodom kao takvom', već samo sa prirodom kako je mi shvatamo...
SADRŽAJ
Uvod 2
1. Džordž Berkli 3
2. Berklijevo učenje 5
3. Odlike Berklijeve filozofije 9
4. Kritika apstraktnih ideja 10
4. Kritika ideje materije 11
Zaključak 13
Literatura 14
Džordž Barkli (George Berkeley, 1685-1735), poreklom aristokrata, bio je biskup u Klojnu. Završio je studije teologije i klasičnih jezika. Kao hrišćanski misionar boravio je u Americi. Njegovo glavno delo, Rasprava o principima ljudskog saznanja, zamišljeno je kao implicitna rasprava sa Lokom. Drugo delo, u kojem je svoje osnovne teze razvio u dijaloškom obliku, naziva se Tri dijaloga između Hilasa (Materijalka) i Filonusa (Umoljuba). U više navrata je osporavao Njutnovu fiziku - filozofiju prirode....
Džordž Berkli
Osnovni stav Berklijeve filozofije je da biti znači biti opažen. Po njegovom shvatanju ono što nismo opazili čulima ne postoji realno. Realnost pripada samo opaženim objektima i odnosima. Iako je time kritikovao Lokov (materijalistički) stav da čulni svet realno postoji nezavisno od našeg opažanja, ipak je prihvatao da je sadržaj naše svesti tek vremenom konstruisan, tj. da nam nije urođen. Međutim, Berkli to dovodi do krajnosti: pošto u svakom trenutku imamo određeni sadržaj svesti, odnosno određene ideje, nikada ne možemo svetu oko nas da pristupimo neposredno. Uvek ono što opažamo interpretiramo kroz onošto znamo ili verujemo da znamo, tj. nikada nemamo posla sa 'prirodom kao takvom', već samo sa prirodom kako je mi shvatamo...
SADRŽAJ
Uvod 2
1. Džordž Berkli 3
2. Berklijevo učenje 5
3. Odlike Berklijeve filozofije 9
4. Kritika apstraktnih ideja 10
4. Kritika ideje materije 11
Zaključak 13
Literatura 14