Zlatarevo zlato - ( August Šenoa )

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Jovica
Unregistered

 
Poruka: #1
Zlatarevo zlato - ( August Šenoa )
AUGUST ŠENOA:
ZLATAREVO ZLATO



Bilješke o piscu:
August Šeona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski književnik
19. stoljeća. Rođen je u Zagrebu 1838. godine, u malograđanskoj
obitelji mađarskoga, njemačkoga i češkog podrijetla. Osnovno i srednje
obrazovanje stekao je u Zagrebu, Pečuhu, pa opet u Zagrebu.
Pravo je studirao u Pragu i Beču, jedno vrijeme uz potporu biskupa
Strossmayera. Književni rad započinje feljtonima u novinama i časopisima
(“Zagrebulje”). Istupa kao književni kritičar i teoretičar donoseći u
hrvatsku književnost nove ideje o ulozi književnosti u kulturnom uzdizanju
naroda. Uz književni rad, Šenoa je svakako i među najobrazovanijim
ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika,
prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetnički direktor HNK-a,
gradski senator i urednik mnogih časopisa, i od svega najvažnije:
pjesnik, pripovjedač i romanopisac. Već kao gimnazijalac Šenoa piše
stihove na njemačkom i hrvatskom jeziku. Šenoine su pjesme,
zahvaljujući sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima
širokog kruga čitateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne.
To se osobito odnosi na povjestice - (“Smrt Petra Svačića”,
“Propast Venecije”, “Prokleta klijet”, i dr.) - lirsko-epske pjesničke
tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih
političkih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem na
tradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je Šenoina stvaralaštva u
pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama Šenoa
finim zapažanjem ulazi u seoski, malograđanski i gradski život
promatrajući sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i
postavljajući svojim pristupom temelje hrvatskog realizma.

Kratki sadržaj:
Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmože
Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. U središtu tog sukoba nalazi
se ljubav Gregorijančeva sina Pavla i Dore, kćeri gričkog zlatara Petra
Krupića. Jedan od najvažnijih i meni najdražih likova je Jerko.
Najprije je nijemi mladić koji guta svoju bol i gradsko "spadalo",
a poslije Pavlov brat i pomagač. Također je i Pavao razdvojen u dvije
situacije, kao hrvatski kapetan, sin najljućeg neprijatelja zagrepčana,
živ i vjetrovit junak, a na drugoj strani romantičan i nježan mladić,
zaljubljen "do ušiju". Od dobrih likova tu su još: Petar Krupić,
zlatar i Dorin otac, brižan i zaštitan otac, sama Dora, skromna, poslušna i
vrlo inteligentna, Magda, pobožna, malo brbljava, ali poštena starica koja
je zlataru Krupiću pomogla odgojiti Doru.


Radnja romana se zbiva u Zagrebu u drugoj polovici XVI. stoljeća.
Roman počinje pričom o mržnji gospodara Medvedgrada, Susedgrada,
Kaptola i Zagrepčana koja se tijekom radnje sve više oblikuje u sukob
građana Zagreba i Stjepka Gregorijanca, medvedgradskog feudalca.
Borba građana predvođenih mudrim gričkim zlatarom Petrom Krupićem i
medvedgradskog silnika gubi svoj elementarni historijski, ekonomski i
društveni značaj u trenutku kada se posve nenadano javlja ljubav između
gričke ljepotice Dore Krupićeve i Stjepkova sina Pavla.
Stjepko Gregorijanec sinovljevu ljubav doživljava kao nedostojan i
nepromišljen izbor, pa sinu nudi lijepu, ali do srži pokvarenu Klaru
Gruberovu, gospodaricu Samobora. Pavle prezire i odbaci Klaru koja se
odlučuje osvetiti pomoću gradskog brijača Grge Čokolina. On ima svoj
motiv za osvetu: proseći ruku lijepe zlatarove jedinice bio je odbijen bez
premišljanja. U zavjeru protiv nedužnih zaljubljenika uključuje se i sam
Stjepko Gregorijanec. On planira Dorinu otmicu. Pojavljuje se tajanstveni
nijemi svećenik Jerko koji pomaže Pavlu da spasi Doru. Otkriva se da je to
Pavlov polubrat čija je majka nesretna žrtva iz mračne prošlosti Stjepka
Gregorijanca. Ipak, ne uspijevaju sačuvati Doru. Napivši se otrovane
vode iz ruke u vojnika prerušenog Grge Čokolina, ona umire.
Pavle se nad mrtvom Dorom zaklinje na vječitu samoću.
Stjepko Gregorijanec umire ispunjen kajanjem. Grga Čokolin
svršava svoj život kukavički i mizerno, baš onako kako ga je i proživio.
Pavle odlazi u borbe s turcima, uludo ulaže svoj život i pogiba kao slavan
junak. Njegovom smrću gasne loza gospodara Medvedgrada.
08-09-2009 02:25 PM
Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Zlatarovo zlato - August Šenoa apatonac 0 1,255 01-08-2012 12:21 PM
zadnja poruka: apatonac
  PROSJAK LUKA - August Šenoa apatonac 0 952 01-08-2012 11:50 AM
zadnja poruka: apatonac
  Prijan Lovro - August Šenoa apatonac 0 4,384 01-08-2012 11:43 AM
zadnja poruka: apatonac
  POVJESTICE - August Šenoa apatonac 0 512 01-08-2012 11:41 AM
zadnja poruka: apatonac
  Branka - ( August Šenoa ) mas_ing 0 5,388 09-09-2009 04:37 PM
zadnja poruka: mas_ing

Skoči na forum: