Maturski, seminarski i diplomski radovi iz medjunarodnih odnosa.
Međunarodno poslovanje podrazumeva sve biznis transakcije u koje su uključene dve ili više zemalja. Ove biznis transakcije mogu biti privatne ili vladine. U slučaju privatnih firmi, transakcija je motivisana profitom, dok transakcije vlada zemalja često ne fokusiraju profit kao osnovni motiv pri obavljanju međunarodnog biznisa.
Dakle, međunarodni biznis, odnosno međunarodno poslovanje obuhvata redovnu razmenu robe i usluga sa državama u inostranstvu.
Međutim, međunarodno poslovanje ne predstavlja samo promet materijalnih dobara i neproizvodnih usluga, već u određenim slučajevima predstavlja instrument ostvarivanja političko-ekonomskih interesa pojedinih država. Međunarodnu poslovanje danas karakteriše sve veći uticaj multinacionalnih (MNC) i transnacionalnih (TNC) kompanija. Ove kompanije obezbeđuju sirovine po povoljnim cenama iz zemalja u razvoju, gde eksploatišu i jeftinu radnu snagu; one se javljaju i u razvijenim državama gde kompletiraju proces proizvodnje ili ga osamostaljuju, čime proširuju svoje tržište i koriste prednosti ekonomije obima. Čest motiv izvoz kapitala MNC i TNC je i zaobilaženje carinskih barijera, kao i potiskivanje konkurencije. MNC i TNC kroz okvire međunarodnog poslovanja, velikoj meri utiču na međunarodne odnose.
Nacionalne privrede država u svetu bez obzira na stepen svog razvitka nisu u stanju da se izoluju od tokova globalizacije i regionalizacije svetske privrede. Nacionalne granice zemalja se zbog jačanja regionalnih integracija postepeno gube.
Trgovinska delatnost postaje spoljna i u okvirima međunarodnog poslovanja, tek kada pređe trgovinsko-političku granicu određenog regiona ili zemlje. Geografske i kulturološke udaljenosti između zemalja se permanentno smanjuju usled ekspanzije tehničko-tehnološkog razvoja, čime je omogućeno kompanijama znatno proširenje tržišta i izvora sirovina. Kompanije poput američkog Chrysler su proizvodile automobile od delova kupljenih i napravljenih u SAD, ali danas Chrysler nabavlja delove iz Nemačke, Japana, Koreje kao i iz desetak drugih zemalja. Za današnje međunarodno poslovanje, karakteristično je udruživanje, spajanje (merdžeri - mergers) međunarodnih konkurenata, čiji je motiv u ostvarivanju što većeg tržišnog učešća.
Primeri ovih poslovnih udruživanja su sve brojniji u međunarodnim okvirima:
-Daimler-Benz, nemački proizvođač luksuznih automobila, i Chrysler Corp, treći proizvođač u SAD, su izvršili jedno od najvećih udruživanja do sada, čime je stvoren zajednički kapital od 92. milijarde dolara. Ovaj merdžer, predstavlja najveći industrijski merdžer svih vremena.
- Ford i Nissan su zajednički dizajnirali minikombi; Ford je imao uspešnu saradnju i sa Mazdom i Tojotom, tako da su tokom proteklih dvadeset godina napravljeni automobili Kentucky Mazda i Tojota koji su 50% urađeni od japanskih delova;
- Mazda je konstruisala za Ford automobil (Ford Probe), koji se pravi u Michiganu;
- General Electric i SNECMA, francuska kompanija, zajednički proizvode mlazne motore od 1971. godine.
Svaki oblik trgovinske delatnosti u međunarodnom poslovanju izložen je određenim rizicima i političkim uticajima koji u nekim slučajevima dovode do stvaranja neželjenih rezultata. Upravo zbog toga je međunarodno poslovanje u nekim slučajevima podložno strogoj kontroli od strane vlade .
Medjunarodna dugoročna proizvodna kooperacija
Dugoročna proizvodna kooperacija. Pod dugoročnom kooperacijom podrazumeva se ugovor o zajedničkoj proizvodnji određenog proizvoda od strane privrednih subjekata iz različitih zemalja, koji se zaključuje na duže rokove. Proizvodna kooperacija obično prethodi poslu kupoprodaje licence.
Borba za afirmaciju na tržištu i plasman određenog proizvoda, čine suštinu potrebe za udruživanjem stečenih iskustava u proizvodnji određenog dobra, koje kooperantima donosi sledeće prednosti.
- Postiže se veći stepen specijalizacije u proizvodnji. Kada kooperanti (kompanije) podele među sobom faze proizvodnog procesa za robu koju proizvode, dolazi do specijalizacije njihovih zaposlenih.
- Ostvaruje se potpunije korišćenje proizvodnih kapaciteta; kroz kooperaciju se širi tržište na kojem se prodaje roba, što doprinosi rastu obima proizvodnje.
- Postiže se veći stepen produktivnosti rada, a u ovom slučaju posebnu korist ima kooperant koji prihvata saradnju sa već renomiranim proizvođačem u toj oblasti.
- Stiče se velika korist u pogledu kadrovske politike, tj. obuke stručnih kadrova u radu sa renomiranim proizvođačem.
- Podiže se kvalitet proizvoda kao rezultat obostranih napora i posledica ostvarene specijalizacije.
- Olakšava se finansiranje proizvodnje.
- Rizici u proizvodnji i prodaji se smanjuju.
- Stiču se znanja i iskustva u savremenoj organizaciji radnih procesa u proizvodnji i van nje, a u isto vreme se uvodi i najnoviji tehnološki postupci itd.
Savremena spoljnotrgovinska praksa poznaje tri vida koji se najčešće praktikuju u proizvodnoj kooperaciji:
- proizvodnja i međusobna isporuka poluproizvoda, delova i sklopova za proizvod, predmet kooperacije, na osnovu zaključenog ugovora koji traje najmanje tri godine;
- proizvodnja i međusobne isporuke pri čemu se uvoze poluproizvodi, delovi, podsklopovi i sklopovi, a izvoze gotovi proizvodi u korist inostranog kooperanta;
- proizvodnja i isporuke gotovih proizvoda između kooperanata (isporuka mašina i uređaja radi njihovog ugrađivanja u postrojenja ili energetske objekte).
Lizing poslovi. Ugovor o lizingu obavezuje jednu ugovornu stranu da ustupi odgovarajuće objekte na korišćenje drugoj ugovornoj strani, a primalac se obavezuje da za izvršenu uslugu plati ugovorenu naknadu. On se razlikuje od ugovora o zakupu, jer se kod ovog ugovora zakupodavac nikad ne lišava prava svojine nad zakupljenim objektom, dok kod ugovora o lizingu to ne mora biti slučaj.
Kod ugovora o lizingu bitno je da se u ugovoreno vreme ustupi privredno iskorišćavanje objekta, a uz često dodatne radnje održavanja objekta od strane davaoca lizinga.
Obaveze davaoca lizinga iz ugovora o lizingu su:
- da postupa kao savestan i uredan privrednik;
- da ustupi privredno iskorišćavanje lizing objekta;
- da uredno održava objekt lizinga;
- da prenese svojinsko-pravna ovlašćenja na primaoca lizinga.
Obaveze primaoca lizinga iz ugovora o lizingu su:
- plaćanje lizing rata;
- obaveze u pogledu pravilnog korišćenja objekta;
- omogućavanje kontrole davaocu lizinga;
- da vrati lizing objekat po proteku ugovorenog roka.