Svjetska banka i međunarodni monetarni fond - hr

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Osnivanjem Međunarodnog monetarnog fonda u Bretton Woods-u 1944. godine, istodobno osnovana je i banka. Predviđeno je da se ova institucija koncentrira na financiranje ratom oslabljene europske ekonomije, i stoga je nazvana Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development-IBRD). IBRD je poznatija pod nazivom Svjetska banka. Ovaj termin obuhvaća 4 odvojene institucije, a to su: Međunarodna financijska korporacija - IFC, Međunarodna association za razvoj-IDA, Agencija za garanciju multilateralnih investicija - MIGA. Svjetska banka je jedan od najvećih izvora financiranja zemalja u razvoju. Njezin glavni cilj je uporabom svojih financijskih resursa pomogne siromašnim ljudima i siromašnim zemljama. U današnjem svijetu, koji je ujedno i veoma siromašan, izazov za smanjenje tog frapantno ukorijenjenog siromaštva je veliki. Svjetska banka radi na premošćavanju ovih razlika, i to putem pomaganja vladama zemalja članica u njihovim naporima da investiraju u školstvo, zdravstvene centre, da obezbjede vodu i električnu energiju, kao iu naporima u borbi protiv raznih bolesti. Sjedište Svjetske banke je u Washingtonu, nasuprot IMF-a.

Tijekom tridesteih godina došlo je do smanjenja izvoza kapitala iz razvijenih zemalja. Do ovakvih kretanja došlo je iz više razloga, velike ekonomske krize, nestabilnosti u svijetu, amanjena proizvodnje. Sve jasnije su se uočavali znaci ratne opasnosti. Dugotrajni rat koji je zahvatio gotovo sve zemlje svijeta pridonio je daljnjem organiziranju međunarodnog kretanja kapitala. Ovakva situacija nametala je potrebu da se sagledaju mogućnosti gospodarskog razvoja po završetku rata i stvore uvjeti za oporavak i jačanje kapitalističkog načina proizvodnje. Da bi se ovi ciljevi ostvarili bilo je neophodno stvoriti povoljne uvjete za plasman privatnog kapitala, a to je podrazumjevalo obnovu gospodarstva u razvijenim kapitalističkim zemljama. O uređenju međunarodnih ekonomskih odnosa, po završetku rata, počelo se raspravljati u SAD još u proljeće 1940. godine, kada je na inicijativu državnog tajnika Hala naimenovana jedna vladina međuresorska skupina stručnjaka za izučavanje ovih problema. U isto vrijeme sektor za monetarna istraživanja Ministarstva financija priprema jednu studiju pod rukovodstvom Hari Vajta i 1941. godine daje memorandum "Prijedlog za stabilizacijski fond Ujedinjenih i pridruženih naroda". Ovaj dokument je kasnije proširen i obuhvatio je planove za stvaranje Banke za obnovu i razvoj . . .

Sadržaj:

UVOD 3
1.1 Financijski proizvodi IBRD-zajmovi 4
1.1.1 Kofinansiranje 5
1.2 Međunarodni Monetarni Fond 6
1.3 Uloga Svjetske banke u svjetskoj ekonomiji 7
1.4 Uloga MMF-a u svjetskoj ekonomiji 9
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 14