Srednjovjekovna Bosna

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Srednjovjekovna Bosna
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz istorije.

Još od samog svog postanka Bosna je bila oblast brojnih ratova i sukoba. Svojim položajem privlačila je mnoge vojskovođe, koji su htjeli da je pokore. Često je Bosna uspijevala odbraniti svoje ''bedeme'' zahvaljujući velikanima koji su se javljali kroz njenu historiju, ali je često i bila teritorijalno rasparčana, a najviše zahvaljujući nesređenim prilikama na svom tlu.
O samom njnom postanku i pojavi riječi Bosna nema jedinstvenog mišljenja. Njeno ime se dovodilo prije svih sa imenom tračkog plemena Besa, zatim sa ilirskom riječi bos(mjesto gdeje se ispire so),pa sa latiskim izrazom bosina (granica) i sa mnogim drugim. Međutim jedno je sigurno i potvrđeno da se u dokumentima bizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta sredinom 10. stoljeća spominje riječ Bosna kao oznaka zemlje, tj. matične zemlje Bosne.
U dokumentima Porfirogeneta se takođe spominju i oblasti koje su kasnije postepeno ulazile u sastav bosanske države. Tu se na prvom mjestu spominje grad Soli,zatim oblast Trebinje, Zahumlje i Paganija (Neretvanska oblast), pljevska, imotska i hlivanjska župa.
Sama historija Bosne vezana je i za mnoge seobe upravo izazvane ekonomskim prilikama i ratovima. Zbog tih seoba je stanovništvo Bosne od samog svog postanka bilo šaroliko, označavajući već tad Bosnu kao multinacionalnu i multikulturnu oblast koliko je to moguće reć za srednjovjekovno doba. Dokaz tome je i to što u Bosni su već tada bile zastupljene 3 vjeroispovjedi : katolička, pravoslavna i patarenska, za razliku od njenih susjeda kod kojih je uglavnom jedna vjera bila označena kao državna.
Još u doba Tvrtkove vladavine, o kome će biti nešto više rečeno dalje u radu, sama ideja o bosanskoj državi činila se jako primamljivom. Iako su je još od njenog samog početka mnogi svojatali i borili se za njenu oblast, sama ideja o Bosni kao državi davala je određenu dozu ushićenja. Tu ideju će upravo provesti Tvrtko I za čije vladavine se bosanska teritorija proširila do takvih razmjera da je sam kralj a i Bosna bivala na daleko poznata i poštovana. Kralj Tvrtko I je bio jedna od najsposobnijih i najjačih državnih ličnosti cijele južnoslavonske historije. On je odlučno djelovao na pripajanju Bosni okolnih južnoslavenskih zemalja. On je imao i sve predpostavke da postane i prvi južnoslavenski kralj da ga u tome nije spriječila njegova smrt. Ipak kralj Tvrtko I, kao mudra i obazriva ličnost, ostat će simbolom ličnosti koja je bosansku državu uspjela dovesti do vrhunca.
O svim tim detaljima i njegovoj ne tako laganoj vladavini na samom početku kazat ćemo dalje u radu.

SREDNJOVJEKOVNA BOSNA KAO DRŽAVA


Kao što smo u samom uvodu spomenuli da postoje brojni dokazi o postanku Bosne i o Bosni kao oblasti, takođe postoje i dokumenti da se Bosna kao država uobličila prije svih drugih južnoslavenskih ranofeudalnih država, iako je vrlo teško utvrditi šta sam pojam država označava u tom srednjovjekovnom periodu.
Još od samog srednjeg vjeka Bosna je bila područje sučeljavanja i sukobljavanja različitih političkih i vjerskih interesa i ideja. Političkim pitanjem dominirala je vlastela, a vjerskim crkva bosanska. Kroz stojeća u Humu je jačala pravoslavno stanovništvo, u središnjim djelovima Bosne katoličko, zahvaljujući prvenstveno kulturno-plitičkom djelovanju bosanskih franjevaca, a dolaskom Osmanlija ovo stanovništvo postepeno prihvata i islam.
Potvrdu da je Bosna već tada zauzimala veliku oblast i bila ustrojena kao država govore i podaci iz 1040. godine gdje Bosna zauzima veliki broj župa između Drine i Vrbasa koje su iako slabo povezane činile jednu geopolitičku cjelinu.Kasnije ta cjelina se širila na sjeveru dolinom rijeke Bosne prema slivovima Usore i Spreče, zatim dolinom Vrbasa prema Donjim Krajevima, a na istok prema Podrinju, te na jug Humskom zemljom prema moru. Sam proces uvezivanja ovih oblasti dobiva svoje prve jasne oblike već u XII stoljeću. Dokazi o Bosni kao već tada ustrojenoj državi svjedoče i njeni prvi banovi. Pa tako njen prvi poznati ban, ban Borić se spominje u periodu od 1154-1164. godine koji se javlja u vrijeme ugarsko-bizantskih ratova, ali ne kao ugarski vazal nego kao samostalni gospodar cijele Bosne. Zatim ban Kulin koji će ostati kao najtipičnija ličnost u historiji banova po kojem će ostati i poslovica u narodu ''Od Kulina bana i dobrijeh dana''. A kakva je ličnost bio svijedoči i činjenica da se već 1180. godine Bosna javlja kao čvrsta i izgrađena država. Za vrijeme Kulina bana Bosna doživljava privredni razvoj utemeljen na razvoju rudarstva i trgovine sa dalmatinskim oblastima, posebno Dubrovnikom. Da bi osnažio tu vezu on 29.8.1189. godine sklapa i ugovor o trgovini sa Dubrovnikom koju će kasnije njegovati svi bosanski banovi i ta veza ponovo biti potvrđena poveljom kralja Tvrtka I. Za vrijeme Kulina bana javlja se i prva vjest o postojanju i djelovanju heretika u Bosni, što će kasnije mnogi kao razlog napada na Bosnu koristiti. Smatra se da je ban Kulin bio najmoćniji bosanski vladar.
Bosna kao već ustrojena zemlja u srednjem vjeku na čijem će se čelu smjenjivati mnogi banovi dočekat će u tom periodu i prvo krunisanje svog kralja Tvrtka I Kotromanića čime će samo potvrditi da se radilo o državi sa osobenim ustrojstvom vlasti i pravnog sistema i kao takva već tad bila interesantna svojim susjedima koji će kroz vijekove nastojati da je osvoje. O toj činjenici govori i ovaj posljednji rat koji se desio na ovom području kada su susjedne zemlje željele da je podjele ko što je i kroz vjekove bila podjeljivanja. Još u srednjem vjeku mnogi su je svojatali i nazivali se njenim gospodarem. O njenim podjelama svjedoči i vrijeme borbe protiv ugarskih kraljeva kada su i uspjeli da podijele Bosnu. Još u XII stoljeću nakon što je sklopila ugovor Pacta conventa kojim su hrvatski velikaši priznali ugarskog kralja za hrvatskog, Ugarska se okrenula Bosni. Ona je svim silama nastojala podčiniti Bosnu koju je smatrala ''podnožjem'' svoje države.
Jedno stoljeće kasnije u vrijeme borbe protiv ugarskih kraljeva i hrvatskih velikaša dolazi do podjele Bosne. Bosnom i Donjim Krajevima vladao bosanski ban Prijezda, a Usora i Soli su izdvojene u posebne banovine i bile povjerene ugarskim odanicima. Međutim bosanski ban Stjepan II Kotromanić je u periodu od 1322-1326 konačno pripojio Bosni Donje Krajeve, Usoru i Soli, župe Duvno, Hlivno i Glamoč, zatim primorje od Neretve do Cetine te Humsku zemlju. Time je ban Stjepan II uobličio teritorijalne konture savremene Bosne.

BAN STJEPAN II KOTROMANIĆ

Stjepan II Kotromanić (1322-1353), sin Stjepana I Kotromanića, pokazao se kao dosta vješt i mudar vladar. U doba njegove vladavine Bosna se teritorijalno proširila i privredno ojačala. U tom periodu došlo je do otvaranja rudnika plemenitih metala i jačanja trgovinskih veza sa Dubrovnikom.Na toj rudarsko-trgovačkoj osnovi dolazi i do osnivanja gradskih naselja srednjovjekovnog tipa. Zatim u cilju povećanja prihoda ban Stjepan II se koristio raznim fizikalnim mjerama od kojih je na prvom mjestu bilo kovanje prvog bosanskog srebrenog novca. Do srebra se dolazilo u otvorenim rudnicima u Fojnici i Srebrenici , a tada su otvoreni i rudnici bakra i željeza koji su posebno bili interesantni dubrovčanima.Ban Stjepan II smatrao se kao velika politička ličnost izrazite političke mudrosti koji je svojim odličnim i krupnim potezima uveo Bosnu u glavne tokove balkanske politike. Međutim ovaj period napretka Bosne za vrijeme njegove vladavine bit će obilježen i usponom velemoža koji su sa porastom moći počeli pružati otpor banskoj prevlasti. I upravo nakon smrti bana Stjepana II na površinu su izbile sve proturiječnosti koje su prijetile stabilnosti zemlje, pa su tako prve godine vladavine Tvrtka I, nasljednika Stjepana II, obilježene prikrivenom i otvorenom krizom koja je na mahove zahvatala cijelu Bosnu.

TVRTKO I KOTROMANIĆ

Smrću Stjepana II Kotromanića na valst dolazi njegov sinovac Tvrtko I Kotromanić (1353-1377 ban, 1377-1391 kralj), sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić. Zbog svoje mladosti i neiskustva smatra se da su sve do 1366. godine na njegovu vladavinu imali znatan utjecaj njegova majka Jelena i brat Vukac. Vrijeme vladanja koje je započelo 1353 i trajalo do 1391. godine je ujedno i doba borbe sa vlastelom i bratom Stjepanom Vukom.
Njegova majka je bila nezadovoljna što je samo stariji sin na vlasti pa je zbog toga tražila izvjesnu podršku od ugarskog vladara kako bi mlađi sin dobio usorsku banovinu. Međutim kako su se sami odnosi između Tvrtka i ugarskog vladara zaoštravali majka je na kraju odlučila da pomiri sinove. I sam Tvrtko je u jesen 1355. godine uvidio da mora popustiti zato što je politička situacija zahtjevala skupljanje, a ne razdvajanje porodice. Stanje koje je nastalo nakon smrti Stjepana II sve se više pogoršavalo. Samo nezadovoljstvo vlastele podržao je i ugarski vladar Ludovik I. Kako se inače i dešava kada je stanje u državi haotično tako i sada, ugarski kralj koristi to i od Tvrtka I 1357. godine traži da mu kao miraz za Jelisavetu, kćer Stjepana II koja se udala za Ludovika ustupi Hum, zapadno od Neretve i trg Drijeva na ušću te rijeke, a ugarski vladar će potvrditi bosanski i usorski banat samom Tvrtku, ali i njegovu bratu. Zahtjevajući ujedno od bana da iz svoje zemlje izbaci sve heretike, iskaže


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
18-05-2010 09:38 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Bosna i Hercegovina u tokovima priprema za Europsku uniju Vesnica 0 1,636 18-05-2010 10:05 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Bosna i Hercegovina u predhistorijsko i rimsko doba Vesnica 0 2,030 18-05-2010 12:38 AM
zadnja poruka: Vesnica
  Bosna u vrijeme Tvrtka I Kotromanića (1353 - 1391.) Vesnica 0 3,238 18-05-2010 12:12 AM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: