Specifične karakteristike države kao društvene organizacije-ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Tema ovog seminarskog rada je: “Specifične karakteristike države kao društvene organizacije“. Pokušat ću objasniti važnost države i organizacije za društvo, te navesti specifične osobine države, tj. one po kojima se ona bitno razlikuje od ostalih društvenih organizacija. Država je organ vladajuće klase za ostvarenje njenih klasnih interesa. U XVI vijeku termin je prvi upotrijebio Makijaveli. Država je istorijska kategorija sto znaci da je jednom nastala i da ce jednom isčeznuti. U prvobitnoj zajednici, društvu sa genitilnim uređenjem, nije postojala još nikakva organizirana vlast. Razvojem materijalnih snaga, podjelom rada, pojavom privatnog vlasništva i cijepanjem plemenskih organizacija na vlasnike i nevlasnike propada genitilno uređenje. Na ruševinama starih plemenskih zajednica izrasta nova društvena organizacija sa postojanjem antagonističkih klasa. Kao rezultat nepomirljivosti klasa nastaje država...

POJAM ORGANIZACIJE

Organizacija je društvena skupina koja je sastavljena na poseban način i njenu posebnost čine vrijednosti sljedećih elemenata:
1) Skupina ljudi koji su pripadnici organizacije
2) Zajednički ciljevi
3) Podjela poslova
4) Hijerarhijsko povezivanje podijeljenih poslova
5) Sredstva
6) Skup normi kojima se trajno utvrđuju prethodni elementi
Organizacija se konačno uspostavlja upravo putem normi. Zbog toga je organizacija, između ostalih njenih svojstava, jedna normativna tvorevina.
Organizacija je skup ljudi koji imaju neke zajedničke ciljeve i međusobno dijele poslove, uspostavljaju hijerarhiju i koriste određena sredstva radi ostvarenja tih ciljeva, a sve to je određeno pravilima.

MOĆ

Nije moguće shvatiti organizaciju, pa ni državu, ako ne znamo neke odnose koji djeluju u većini društvenih grupa, a pogotovo u organizacijama. To su: odnosi moći, prisile, legitimnosti, vlasti i hijerarhije...