Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Mikrobiologija je nauka o mikroorganizmima. Ona proučava sve pojave i zakone na kojima počiva život mikroorganizama kako u prirodnim tako i u veštačkim sredinama. Ali je teže definisati sam objekt, same mikroorganizme. Otuda ćemo pod mikroorganizmima podrazumevati mahom jednoćelijska bića mikroskopske veličine. Dakle, bitno je ovde da se radi o mikroskopskim veličinama (ispod 0,1 mm) živih bića s jedne strane, i da su jednoćelijske građe s druge strane.
Međutim, izuzetaka ima na obe strane i da su makroskopske veličine i da su višećelijski predstavnici. No, ipak bliže ćemo odrediti pojam mikroorganizama ako istaknemo da u njih ubrajamo predstavnike:
- algi,
- gljiva,
- lišajeva,
- bakterija,
- praživotinja i
- virusa.
Iako je zbog heterogenosti mikroorganizama teško dati njihovu potpunu definiciju, ipak to nije smetalo mikrobiologiji da postigne zavidne rezultate i u naučnom i u praktičnom pogledu. Sličan je slučaj sa biologijom uopšte, koje još ni do danas nije uspela da preciznije definiše svoj predmet, da definiše sam život. Tek je tu skoro akademik Oparin definisao život kao osobenu, veoma savršenu formu organizacije materije koaj se mogla javiti samo kao rezultat evolucionog procesa, kao određena etapa u istorijskom razvitku materije. Na osnovu ovakvog shvatanja i mikroorganizama iako heterogena bića, pokazuju ipak izvesno jedinstvo.
Ćelije koje ih čine povezane su izraštajima nalik na bodlje ili zupce ili su spojene galertom. Veliki broj predstavnika izlučuje galertu. Izlučuju je kroz posebno diferencirane pore na jednom od krajeva ćelije. Izlučena galerta može imati oblik drške ili postolja, cevi ili vrećice, a i ne mora da ima poseban oblik. Preko nje se alge utvrđuju za podlogu. Galertna masa u obliku drške može da ima znatnu čvrstinu i na njenom vrhu su ćelije. Pri deobi tih ćelija izlučuju se nove galertne drške koje se spajaju sa starim i stvara se razgranata kolonija (Gomphonema, Licmophora)...
Silikatne alge
Pojam i značaj silikatnih algi
Silikatne alge su dobile naziv po silikatnim tvorevinama koje stvaraju u cilju zaštite. To su jednoćelijski i kolonijalni organizmi mrke boje. Silikatne alge rasprostranjene su u slatkoj, slanoj vodi a i u zemljištu. Njihov ćelijski zid je proziran, jer je unutrašnji sloj od pektina a spoljašnji od staklasto prozirnog silicijuma. Sastoji se od dve polovine pri cemu veća pokriva manju.
Silikatne alge jesu alge sa ćelijskim zidom koji sadrži silicijum u i obliku SiO . Članovi ove grupe su fotosintetski organizmi široko rasprostranjeni u svim vodenim sredinama i to pre svega u hladnijim vodama. U vodenim ekosistema čine fitoplankton ili se javljaju kao pri pričvrvršćene forme.
Osnovna karakteristika silikatnih algi jeste da su to slobodnoživuće forme.
Kolonije mogu biti različitih oblika:
- lepezaste,
- vrpčaste,
- trakaste,
- zvezdaste,
- a po tipu su otvorene.
Ćelije koje ih čine povezane su izraštajima nalik na bodlje ili zupce ili su spojene galertom. Veliki broj predstavnika izlučuje galertu. Izlučuju je kroz posebno diferencirane pore na jednom od krajeva ćelije. Izlučena galerta može imati oblik drške ili postolja, cevi ili vrećice, a i ne mora da ima poseban oblik. Preko nje se alge utvrđuju za podlogu. Galertna masa u obliku drške može da ima znatnu čvrstinu i na njenom vrhu su ćelije. Pri deobi tih ćelija izlučuju se nove galertne drške koje se spajaju sa starim i stvara se razgranata kolonija (Gomphonema, Licmophora)....
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Silikatne alge 4
1.1 Pojam i značaj silikatnih algi 4
1.2 Podela silikatnih algi 8
1.3 Razmnožavanje silikatnih algi 10
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 14