Satelitski internet - diplomski rad

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Internet, ili kako se često naziva "mreža svih mreža", bio je prvenstveno namijenjen za poslovne prlmene. Međutim, obilje korisnog materijala koje je putem Interneta postalo dostupno milijunima ljudi širom svijeta, iz dana u dan privlači sve veći broj ljudi. Osim toga, multimedijalni sadržaji zahtijevaju brže i pouzdanije komunikacijske sustave. Pristup Internetu preko klasičnih telefonskih parice uz korištenje analognih modema, koji se u početku koristio postaje nepogodan iz više razloga:

1. Brzina penosa do 33.6 kbps nisu dovoljne za prijenos multimedijskih sadržaja i prijenos velikih fajlova.
2. Telefonske linije omogućavaju simetrično komunikaciju, dok pristup internetu tipično zahtijeva asimetrični vezu.
3. Telefonske centrale su projektirane za prijenos govornih poruka prosečne dužine od 3 minute, dok je vrijeme zauzeća kod pristupanja Internetu znatno duže, tako da centrala ne može Mjerilo sve zahtjeve za pozivima.

Imajući u vidu pomenute činjenice, rješenje se traži u drugim sustavima, prvenstveno bežičnim, koji bi omogućili prijenos znatno većim brzinama, a mogu se relativno brzo izgraditi. Jedno od najpogodnijih rješenja je korištenje satelitskog prijenosa podataka, korištenjem tzv. VSAT terminala. U radu su dane osnove prijenosa podataka preko satelita, a razmotreni su i neki komercijalni sustavi za satelitski pristup internetu.

Istorija interneta

Internetov predak je ARPANET, projekt kojl je finansiralo Ministarstvo obrane (Departamento of Defense - DOD) 1969. godine kao eksperiment o pouzdanom umrežavanju a istovremeno i radi povezivanja Ministarstva obrane sa ugovornim stranama u vojnim istraživanjima, uključujući i veliki broj sveučilišta na kojima su se obavljala istraživanja koja je financirala vojska. (ARPA je kratica za Advanced Research Projects Administration - Uprava za istaknute istraživačke projekte). ARPANET je u početku bila mala mreža, koja je povezivao tri računala u Kaliforniji s jednim u državi Utah, ali se ubrzo proširila na cijeli kontinent.

Uspjeh ARPANET-a bio je, neočekivan i svaki univerzitet u zemlji je želio da se priključi. Takav uspjeh je značio i teškoće u upravljanju ARPANET-om, naročito zbog velikog i stalno rastućeg broja sveučilišnih centara. Stoga je mreža podijeljena na dva dijela: MILNET, koji je obuhvatio vojne centre i novi, manji ARPANET, koji je obuhvtio civilne centre. Ove dvije mreže su, međutim, ostale povezane Zahvaljući tehničkom rješenju koje se zove IP (Internet Protocol), a koje je omogućilo da se po potrebi saobraćaj upućuje iz jedne mreže u drugu. Sve mreže povezane u Internet govore jezikom IP i sve mogu razumevaju poruke....

S A D R Ž A J

1. Uvod 3
2. Istorija interneta 4
3. Satelitske komunikacije 6
3.1. Osobine satelitskih signala 9
3.2. Klarkov princip sateltskih komunikacija 10
3.3. Način određivanja geostacionarnog pojasa 11
3.4. Prednosti i nedostaci satelita u geostacionarnom pojasu 12
4. Arhitektura DBS 13
4.1. Prednosti i nedostaci DBS arhitekture 16
5. Načini prijenosa podataka 16
5.1. Broadcasting 16
5.2. Multicasting 17
5.3. Unicasting 17
6. Potrebna oprema 18
6.1. Aktualne izvedbe 19
6.2. Princip korištenja 20
6.3. Područja pokrivenosti 21
7. Pružatelji usluga (provideri) 22
8. MAC protokoli za satelitski link 23
9. VSAT mreže 25
10. Turbo internet servis 27
11. DirecPC 29
12. NetSat Direct Terminal 32
13. Stanje u Hrvatskoj 33
14. Zaključak 36
15. Literatura 37