Razvoj životinjskog svijeta

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz biologije i ekologije.

Sve su današnje životinje potomci nekih izumrlih jednostavnih životinja. Fosili su vrijedan dokaz njihovog postojanja. Nakon nastanka prvih jednostavnih oblika života na Zemlji, počeli su se razvijati sve složeniji. Tako su se iz prvih heterotrofnih organizama razvile brojne životinjske vrste. Kako su se na Zemlji mijenjali uvjeti života, mnoge životinjske vrste su nestajale, a nastajale nove složenije koje su se bolje prilagođavale novonastalim uvjetima.
Znanstvenici pretpostavljaju da ima oko 1 500 000 opisanih životinjskih vrsta. Mnogi zoolozi-stručnjaci za životinje, smatraju da je više vrsta izumrlo nego što ih danas živi. Gotovo svaki dan izumre pokoja vrsta životinja, ali se istodobno otkrivaju nove, još nepoznate.

Razvoj životinja:

Zbog velikog broja vrsta i skupina životinja, biti će prikazan samo jednostavan pregled životinjskog svijeta od jednostavnih prema složenijima, te njihov postupni razvoj na Zemlji. Cijeli životinjski svijet mogli bismo grubo podijeliti na dvije velike skupine – na beskralješnjake i kralješnjake. Radi lakšeg razumijevanja možemo se koristiti rodoslovnim stablom životinja, koje je i prikazano na slici.

Beskralješnjaci

Praživotinje

Praživotinje su najjednostavniji organizmi s pravom jezgrom. Sposobni su obavljati sve životne funkcije, što nije svojstveno ni jednoj stanici višestaničnog organizma.
Praživotinje su najčešće sitni, mikroskopski organizmi. Međutim, njihovi predstavnici mogu biti i veći. Tako su poznati fosilni krednjaci, koji su bili veliki i nekoliko centimetara. Praživotinje su po svojoj građi slične jednoj stanici, pa u njima nalazimo iste dijelove kao i u općoj građi stanice.
•Euglena je najpoznatiji biljni ili zeleni bičaš.
•Amebe su male sivkaste grudice protoplazme, koje na jednom dijelu tijela počnu stvarati izdanke što ih zovemo lažne nožice.
•Krednjaci, zrakaši i sunašca su praživotinje koje oko svojega tijela stvaraju ljušturicu od vapnenca ili kremena.
•Papučica pripada skupini najvećih praživotinja, tzv. trepetljikaša.
•Nametnici mogu biti neki bičaši, amebe i plazmodij.

Mnogostanične životinje

Prvi jednostavni živi organizmi nastali su u pradoba u prvoj milijardi godina nakon postanka Zemlje. Bile su to bakterije i modrozelene bakterije. Njihove stanice nemaju jezgre ni organela poput mitohondrija i kloroplasta. Za nastanak prvih stanica trebalo je više od dvije milijarde godina. Tijekom četiri petine zemljine prošlosti živjeli su jednostanični organizmi, a tek su se u posljednjoj petini pojavili mnogostanični.
U mnogostaničnih su se životinja razvile stanice specijalizirane za pojedine zadaće u organizmu: za prehranu, obranu, razmnožavanje, izgradnju organizma i sl. U višestaničnom organizmu važna je suradnja svih stanica da bi organizam u cijelosti jedinstveno djelovao.

Spužve

Spužve su sjedilačke morske ili slatkovodne životinje. Nemaju tkiva ni organa, usnog otvora ni probavila. Tijelo im je izgrađeno od mnoštva kanalića kroz koje struji voda. Bičaste stanice spužve stvaraju struju vode, iz koje spužve uzimaju hranu i kisik. Unutrašnji potporni sustav tvore iglice ili bjelančevinaste rožnate niti. Spužve su većinom dvospolci. Razmnožavaju se spolno i nespolno – pupanjem.