Računovodstveni aspekti evidentiranja kreditnih transakcija u bankama

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
derrick Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 3,085
Pridružen: Jul 2009
Poruka: #1
Računovodstveni aspekti evidentiranja kreditnih transakcija u bankama
Prvi bankarski poslovi, kako se oni sa sadašnjeg stajališta shvaćaju, nastali su već u ranim razdobljima razvoja ljudskog društva. Začeci ovih poslova može se povijesni pratiti još od 3000. godine prije nove ere, a sigurniji materijalni dokazi o vrsti i načinu razvoja bankarskih poslova, od VII stoljeća prije nove ere. U razdoblju od VII do V stoljeća prije nove ere, U Babilonu su se pojavile privatne kuće koje su se bavile pretečom današnjih bankarskih poslova, poznati pod nazivom tezaurisanje, a ljudi koji su se njima bavili zvali su se «tezauri» (današnji pojam tezaurisanje podrazumijeva povlačenje i stokiranje novca ili drugih vrijednosti iz predmeta). Ti prvi poslovi odnosili su se organizirano sklanjanje odgovarajuće robe, obično žita ili druge vrste robe na čuvanje. Primljenu robu tezauri su čuvali ili davali dalje u promet na određeni rok i uz odgovarajuće priznanice o deponiranim proizvodima koje su i same postajale predmet samostalnog financijskog prometa za obračune i plaćanja.

U istom razdoblju u staroj Grčkoj bankarski poslovi se razvijaju u okviru čuvenih hramova, posebno hramova u Efesu na otoku Rodos. Pojam kovanog novca na ovom tlu, počev od VI stoljeća prije nove ere, koje je izdavao skoro svaki grad ili manja državica samostalno za svoje potrebe, javljaju se i prvi privatni mjenjači, koji su mijenjali novac jednoga grada, tj. države za novac druge, ili su ga davali na zajam uz kamatu. Svoj posao oni su obavljali na trgu za stolom ili klupi. Kako se sto na grčkom jeziku naziva «trapeza«, tako su oni dobili naziv »trapeziti«, a u današnjem smislu trapeza označava banku.

U razdoblju postojanja Rimske imperije stječu se još povoljniji uvjeti za razvoj novčanih transakcija i drugih financijskih poslova. Lice koje se u Rimskoj imperiji bavi primanjem depozita i uloga, davanjem zajmova i posredovanjem u novčanom prometu naziva se «angentarijus«. Njihovi poslovi se se u veliko mjeri odražavali na razvoj gospodarskog života, sve više na vlast i državne poslove.

U ranom feudalizmu paralelno s odumiranjem trgovačkih poslova, zamirao je i razvoj bankarskih poslova, tj. banaka. U ovom periodu razvoja ljudske povijesti ulogu su imali samo Menjački i emisioni poslovi istom razdoblju kreditni poslovi se javljaju najvećim dijelom u obliku naturalnog kredita, da bi se tijekom vremena sve više razvijaokao poseban novčani kreditni posao koji prati trgovačke transakcije. U okviru ovim poslova u trgovačkom prometuširu primjenu dobiva mjenica, (Italija XII stoljeće), na temelju koje se kao instrument plaćanja uspješno razvija Međunarodna trgovački i novčani promet. Ovaj period je značajan i po prvim slučajevima «kvarenja novca«, što se činilo odstupanjem u težini i sastavu plemenitih metala od kojih je kovan novac, a ispoljio se u određenoj stopi inflacije, koja je zasigurno siromašili široki krug vlasnika novčane imovine.


Sadržaj :
UVOD 4
1 BANKARSKO POSLOVANJE 6
2 POJAM BANKE 7
2.1 Suvremena financijska tržišta 8
3 VRSTE BANAKA 10
3.1 Centralna banka 11
3.2 Depozitne ili komercijalne banke 12
3.3 Investicione banke 12
3.4 Granske ili specijalizirane banke 12
3.5 Razvojne banke 13
3.6 Univerzalne banke 13
3.7 Poslovne banke 14
4 BANKARSKI POSLOVI I BANKARSKO RAČUNOVODSTVO 14
4.1 Bankarsko poslovanje i bankarski poslovi 14
4.2 Bankarsko računovodstvo 19
4.2.1 Vodjenje ulazno izlaznih dokumenata-račun 19
4.2.2 Obrada izvoda 19
4.2.3 Vođenje glavne knjige banke 20
4.2.4 Obrada internog računa 21
4.2.5 Obrada matičnih podataka 21
4.2.6 Upiti i izvještaji iz stanja 21
4.2.7 Zatvaranje i otvaranje poslovnih knjiga 22
5 KONTNI PLAN BANKE 22
6 KONTNI PLAN BANKE – RAZRED „3“ 28
6.1 Skupina 30 - Strana gotovina i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu 28
6.1.1 Račun 300 - Strana gotovina 28
6.1.2 Račun 3000 - Strana gotovina u blagajni 29
6.1.3 Račun 3001 - Strana gotovina na putu u inozemstvo 29
6.1.4 Račun 3002 - Strana gotovina na putu u zemlji 30
6.1.5 Račun 3003 - Strana gotovina na putu iz inozemstva 30
6.1.6 Račun 301 - Čekovi koji glase na stranu valutu 31
6.1.7 Račun 302 - Ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu 32
6.2 Skupina 31 - Devizni računi kod banaka 32
6.2.1 Račun 310 - Devizni tekući računi u inozemstvu 32
6.2.2 Račun 3100 - Devizni tekući računi kod stranih banaka 32
6.2.3 Račun 3101 - Posebni devizni računi kod stranih banaka 33
6.2.4 Račun 3109 - Ispravak vrijednosti 33
6.2.5 Račun 311 - Devizni tekući računi kod domaćih financijskih institucija 33
6.2.6 Račun 3110 - Devizni tekući računi kod HNB-a 33
6.2.7 Račun 3111 - Devizni tekući računi kod banaka 33
6.2.8 Račun 3116 - Devizni depoziti s osnove obvezne pričuve u stranoj valuti 33
6.2.9 Račun 3118 - Prolazni račun deviz. tekućih računa domaćih banaka 34
6.2.10 Račun 3119 - Ispravak vrijednosti 34
6.2.11 Račun 312 - Devizni nostro pokriveni akreditivi i garancije 34
6.2.12 Račun 313 - Jamstveni depoziti 35
6.3 Skupina 32 - Potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima u devizama 35
6.4 Skupina 33 - Devizni depoziti 36
6.5 Skupina 34 - Devizni krediti 36
6.6 Skupina 35 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže radi trgovanja 37
6.7 Skupina 36 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama raspoloživi za prodaju 39
6.8 Skupina 37 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže do dospijeća 39
6.9 Skupina 38 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG 40
6.10 Skupina 39 - Derivatna financijska imovina u devizama (fer vrijednost derivata) 40
7 KONTNI PLAN BANKE – RAZRED „5“ 40
7.1 Skupina 50 – Krediti 41
7.2 Račun 507 - Sindicirani krediti 43
7.3 Skupina 51 - Krediti s valutnom klauzulom 45
7.4 Skupina 52 – Depoziti 46
7.5 Skupina 53 - Depoziti s valutnom klauzulom 47
7.6 Skupina 54 - Potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima 47
7.7 Skupina 55 – Akceptni krediti (akceptirane mjenice) 47
7.8 Skupina 56 - Repo i prekonoćni krediti 48
7.9 Skupina 57 - Repo krediti s valutnom klauzulom 49
7.10 Skupina 58 - Financijski najam (lizing) 49
7.11 Skupina 59 - Financijski najam (lizing) s valutnom klauzulom 49
ZAKLJUČAK 50
LITERATURA 52




PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
18-09-2010 02:48 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Racunovodstveni tretman prihoda-teorijska operacionalizacija Dzemala 0 1,642 15-06-2010 08:54 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Racunovodstveni aspekti evidentiranja kreditnih transakcija u bankama Dzemala 0 1,687 15-06-2010 08:53 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Racunovodstveni aspekt aktivnih kreditnih bankarskih poslova Dzemala 0 1,298 15-06-2010 08:50 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Međunarodni računovodstveni standard mrs 16 – nekretnine, postrojenja i oprema Dzemala 0 4,193 15-06-2010 08:41 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Racunovodstveni tretman prihoda-teorijska operacionalizacija Dzemala 0 2,763 18-05-2010 11:26 PM
zadnja poruka: Dzemala

Skoči na forum: