Prokleta avlija - ( Ivo Andrić )

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Jovica
Unregistered

 
Poruka: #1
Prokleta avlija - ( Ivo Andrić )
IVO ANDRIĆ:
PROKLETA AVLIJA



Bilješke o piscu:
Ivo Andrić, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, esejist, rođen je 1892. g.
u Dolcu kraj Travnika. Osnovnu školu je polazio u Višegradu a gimnaziju
u Sarajevu. Studirao je filozofiju na fakultetima u Zagrebu, Beču, Krakovu
i Grazu, a završava nauke sa doktoratom u Grazu 1923. Još za vrijeme
Austro–Ugarske vladavine Andrić se istakao kao jugoslavenski nacionalist
pa je bio zbog toga i zatvaran. Poslije prvog svjetskog rata Andrić ulazi u
diplomatsku službu te više godina vrši dužnost činovnika u jugoslavenskim
konzulatima u Rimu, Bukureštu, Madridu i Ženevi. Prije početka drugog
svjetskog rata dobiva položaj poslanika u Berlinu. Sa slomom stare
Jugoslavije izlazi iz diplomatske službe te vrijeme okupacije provodi u
Beogradu, pokazujući svojim stavom negodovanje prema okupatoru.
Poslije rata Andrić izbija kao pisac u vrhu jugoslavenske književnosti.
Ivo Andrić je počeo pisati još prije prvog svjetskog rata.
Njegovi prvi radovi objavljeni su u omladinskim listovima i časopisima,
kao što su npr. Hrvatski đak, Bosanska vila itd. Ti njegovi prvi radovi izraz
su revolucionarnih, nacionalističkih težnji koje je gajio kao pripadnik
napredne omladine. Međutim, početak njegova literarnog stvaranja
označen je izlaskom ciklusa pjesama u Hrvatskoj mladoj lirici 1914. g.,
te izlaskom knjige Ex Ponto 1918. g. Iza nje izlaze ova djela:
Nemiri, Put Alije Đerzeleza i Pripovetke. Pisao je i eseje: Goja,
Razgovor s Gojom. Poslije drugog svjetskog rata Andrić objavljuje svoja
najzrelija djela: Gospođica, Travnička kronika i Na Drini ćuprija,
te nekoliko knjiga pripovijedaka u kojima se pored starih i već objavljenih
sukcesivno pojavljuju nove. Ivo Andrić je pisac velikog zamaha.
Iako je po osnovnoj koncepciji realist, on se ne zadovoljava isključivo
realističkim slikanjem, nego mu ono služi samo kao sredstvo da mirno i
kontrolirano istakne u naoko običnim zbivanjima njihovu fantastiku i
simboliku. Prikazujući u svojim najboljim djelima život Bosne u davnim,
povijesnim vremenima, pored izvrsnih slika psihologije i mentaliteta
bosanskog seljaka s jedne strane, a s druge njegovog ugnjetavača među
kojima su se našli zajedno turski veziri i austrougarski namjesnici,
pored tih slika jednog objektivnog društveno – povijesnog stanja Andrić je
dao ono što može samo pjesnik: golu ljudsku prirodu,
njenu egzistencijalnu suštinu otjelovljenju u simbolima, među kojima se
kao jedan od najljepših i najtrajnijih u našoj književnosti ističe most na
Drini. U novije vrijeme naročitu je pažnju svojom dubinom i izražajnošću
privukla njegova dulja pripovijetka Prokleta avlija, koju mnogi smatraju i
njegovim najboljim umjetničkim djelom. Godine 1956. dobio je povelju za
životno djelo, najvišu književnu nagradu u zemlji, a 1961. godine
dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost.
Umro je u Beogradu 1975.
Kratki sadržaj:
Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz
neopravdanih razloga dospio fra Petar iz Bosne kojeg su poslali u Istanbul
da obavi neke samostanske poslove. Dogodilo se da turske vlasti uhvate
neko pismo upućeno austrijskom internunciju u Carigradu, u kojem je bilo
opisano proganjanje vjernika od turske vlasti i sumnja je pala na fra Petra
koji je bio jedini fratar na tome području. Zbog toga je uhićen i zatvoren u
istražni zatvor poznat pod nazivom Prokleta avlija, gdje je ostao dva
mjeseca dok ga nisu poslali dalje. U Prokletoj avliji fra Petar upoznaje više
ljudi koji se u ovoj pripovijesti pretvaraju u galeriju zanimljivih likova.
Tu je upravitelj Proklete avlije Latifaga zvan Karađoz,
zatvorenik Haim - židov iz Smirne, pa zatim glavni lik ove pripovijesti,
zatvorenik Ćamil-efendija, bogati mali turčin iz Smirne.
Mladi Ćamil, sin bogatog turčina i grkinje, odmalena se posvetio nauci te
samotnjačkom i asketskom načinu života, koji je osobito potencirala jedna
nesretna i nepreboljena ljubav. Ćamil se, naime, zaljubio u kćer malog
grčkog trgovca, no ovaj je iz nacionalističko-vjerskih razloga nije htio dati
turčinu za ženu nego ju je prisilno udao za grka izvan Smirne.
Poslije tog događaja Ćamil se potpuno zatvorio u sebe i postao neka vrsta
osobenjaka. Okružuje se knjigama i posvećuje nauci, pokazujući osobit
interes za povijest Turskog Carstva, od kojeg ga specijalno zanima
razdoblje Bajazita i Džem sultana. Džem sultan je bio Bajazitov brat kojeg
je Bajazit dva puta porazio u bitci za prijestolje. Tada je Džem potražio
utočište na otoku Rodu, gdje su vladali kršćanski vitezovi. Od tada počinje
odiseja Džema, koji kao zarobljenik prelazi iz ruke u ruku raznih europskih
vladara, pa čak i samog pape, a svi ga oni iskorištavaju kao adut protiv
turske carevine, tj. prijete Bajazitu da će ga pustiti ako ne zadovolji
njihove razne zahtjeve. Na Ćamila posumnjaju da proučava upravo to
povijesno razdoblje jer ono ima sličnosti sa sadašnjom situacijom na
dvoru gdje sultan također ima brata suparnika, kojeg je proglasio
maloumnim i drži ga u zatočeništvu. Ćamil je poslan u Prokletu avliju gdje
upoznaje fra Petra i ispriča mu život Džem sultana, tvrdeći da je njegov
život identičan sa Ćamilovim i da su im sudbine jednake. Nakon nekog
vremena odvedu ga u poseban zatvor i tu jedne noći prilikom saslušanja
dođe do tučnjave između njega i policije. Ćamila iznesu, živa ili mrtva – ne
zna se. Fra Petar ga više nikada nije vidio.












O djelu:
Prokleta avlija, oveća pripovijest ili mali roman, objavljena je 1954.
godine, devet godina nakon Gospođice, Travničke kronike i Na Drini
ćuprija. Za razliku od tih romana okvir događanja Proklete avlije je izvan
Bosne, u Carigradu, a s Bosnom ga veže lik fra Petra,
bosanskog franjevca, koji je stjecajem okolnosti dospio u najveći
carigradski zatvor, nazvan Prokletom avlijom. Djelo je pisano ekavicom
te sadrži mnogo arhaizama kako bi što više dočarala situacija onog
vremena. Andrić i u svojim drugim djelima, u onima o Bosni,
opisuje pripadnike raznih narodnosti. Međutim taj preplet narodnosti
događa se u opusu u kojem je Bosna temom, dok se u samoj Prokletoj
avliji susreću pripadnici uglavnom azijskih naroda. Pred njima svima
fra Petar krije svoje zvanje, pa i pred Ćamilom. Andrić je o Prokletoj avliji,
o karakterima njezinih zatočenika i o njihovu ponašanju pisao nedvojbeno
i na temelju vlastitih iskustava iz robijaških dana u Splitu, Šibeniku i
Mariboru tijekom 1914. i 1915. g. Oslikavajući sudbinu Ćamil-efendije
Andrić je zapravo dao portret svoga vremena.

Carigradska tamnica zvana Prokleta avlija sa svojim simbolički šarenim
svijetom spojila je jednog skromnog i smjernog, nedužno optuženog
bosanskog fratra i razočaranog, životom otrovanog i fikcijom opsjednutog
turskog bogataša. Svijet Proklete avlije, koja kroz svoju tjeskobnu utrobu
propušta sve vrste ljudskih grijeha i poroka, čija je nepregledna
raznolikost pomno nadgledana zastrašujućim očima Latifage Karađoza,
jasan je i vrlo čitljiv. Kao i u samom životu, tako i u Prokletoj avliji ne
nedostaje grijeha svih vrsta, ali i u njoj često ima teških tragedija nevinih
stradalnika. I Avlija se bez prestanka puni i prazni, a nikada se ne
primjećuje višak ili manjak, a za one koji su otišli ne pita više nitko.

Prokleta avlija svojim iznimno dojmljivim likovima i njihovim sudbinama,
svojom gotovo alegorijskom pričom o totalitarizmu putem vida pravde,
ispričanom smirenim rečenicama koje su izraz izvanrednoga umijeća
pričanja, te unutarnjom dinamikom koja obuhvaća čitavo štivo
nedvojbeno je jedno od najboljih ostvarenja u cijelom Andrićevom
bogatom književnom djelu.
08-09-2009 02:54 PM
Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  PROKLETA AVLIJA - IVO ANDRIĆ apatonac 0 1,343 01-08-2012 11:59 AM
zadnja poruka: apatonac
  PRIPOVIJETKE - IVO ANDRIĆ apatonac 0 835 01-08-2012 11:58 AM
zadnja poruka: apatonac
  Dubrovačka trilogija - Ivo Vojnović apatonac 0 754 01-08-2012 11:57 AM
zadnja poruka: apatonac
  Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja - Ivo Brešan apatonac 0 381 01-08-2012 11:44 AM
zadnja poruka: apatonac
  Pripovijetke 2 - ( Ivo Andrić ) Jovica 0 3,875 08-09-2009 03:18 PM
zadnja poruka: Jovica

Skoči na forum: