Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
POJAM I NASTANAK BERZE
Berza je samostalna i specifična institucija, kako pri nastanku, tako i tokom razvoja. Ona je institucija flnansijskog tržišta, ali je i sama finansijsko tržiste. Berza se definiše kao organizovan prostor, i u fizičkom i u poslovnom smislu, na kome se po strogo utvrđenim pravilima trguje (kupuje i prodaje) hartijama od vrednosti, novcem i stranim sredstvima plaćanja. Berze kao institucije organizovanog finansijskog tržišta kapitala, predstavljaju samostalne organizacije koje poseduju sopstveni poslovni prostor (zgradu), članstvo i poslovna pravila. Nastanak pojma „berza" vezuje se za belgijsku porodicu van der Beurse u čijem su se lokalu u Brižu u XV veku sakupljali trgovci radi zaključivanja različitih poslova. Trgovci su pojmom „de burse" označavali najpre (mesto u kome su se sastajali, a kasnije su tim pojmom označavali i same svoje skupove. Taj naziv bio je usvojen i po svim drugim gradovima, u kojima su ubrzo posle Briža osnovane berze, kao što je to bilo učinjeno u Tuluzu, Anversu, Londonu, Parizu, Amsterdamu i drugim s gradovima.
Iako berze u promet ne unose svoje hartije od vrednosti, niti same kupuju i prodaju hartije od vrednosti, one spadaju u finansijske institucije, ali nisu intermedijarne finansijske institucije. Predmet trgovanja na berzi mora da bude tipiziran i standardizovan, kako bi bio lako zamenljiv i, time, trgovina njime jednostavna, brza i efikasna. Ovo omogućava odsustvo predmeta trgovanja sa mesta na kome se trguje. Pravila trgovanja na berzi izrasla su iz običajnog trgovinskog prava i uobličavala su se zajedno sa postepenim nastankom berze tokom razvoja tržišta i tržišnih odnosa. Ova pravila imaju dvostruku funkciju: a) da obezbede standardizaciju predmeta trgovine i samih pravila trgovanja i b) da pruže zaštitu učesnicima u trgovanju. Pravila uredu|ujunačin rada berzanskih službi. Ona su kodifikovana u zbornike pod različitim nazivima.
Polazeći od vrste berzanskog materijala, berze se mogu podeliti
na a) robne (produktne) berze i b) finansijske berze. a) Na robnim berzama trguje se različitim vrstama roba (žito, krompir, meso, kafa, nafta, obojeni metali šećer, vuna,zlato,kalaj i sl.) i usluga (transportne usluge u prekomorskom vazdušnom transpostu i sl.). b) Finansijske berze mogu biti 1) univerzalne i 2) specializovane.
3. Berze korespondiraju, prvenstveno, sa tržištem kapitala, i to sa sekundarnim tržištem kapitala. Ovo znači da se na berzama ostvaruje kupoprodaja vlasničkih i dugoročnih dužničkih hartija u drugoj i daljim sekvencama. Ključna funkcija berze je da obezbedi kontinuelno tržište hartija od vrednosti po cenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su predhodno prodate. kontinuitet tržišta smatra se neophodnim za oču- likvidriosti hartija od vrednosti bez koje bi se teško mogla privuci sredstva investitora koji u njih ulažu. Kontinuitet tržišta smanjuje kolebanje cena hartija od
Sadrzaj
POJAM I NASTANAK BERZE 3
ORGANIZACIJA BERZE 4
POVERENJE l SIGURNOST KAO PRINCIPI POSLOVANJA NA BERZI 5
1.KARAKTERISTIKE I POSLOVANJE FINANSIJSKIH BERZI 6
1.1.DELATNOST I POSLOVI BERZE 6
1.2.ČLANOVI BERZE, PRAVA I OBAVEZE 8
2.PRINCIPI TRGOVANJA NA BERZI 9
3.IZVEŠTAJI SA FINANSIJSKIH BERZI 18
4. MODEL ORGANIZOVANJA BROKERSKE KUĆE-SINTEZA 20
ZAKLJUČAK 23
Literatura 24