Pojam društvene opasnosti -ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



• POJAM DRUŠTVENE OPASNOSTI

• Društvena opasnot je posljedica određene radnje i čini socijalnu ili društveni elementa krivičnog djela
• Društvena opasnot je unutrašnja sadržina krivičnog djela .Ovaj elelemat izričito određuje u KZ RS kao elemenat krivičnog djela. Ostali KZ u BIH ovaj elemenat podrazumjevaju kao opći elemenat krivičnog djela
• Ukoliko djelo nema društvenu opasnost ono i nije krivično djelo
• I u teoriji sporenja jeli ili /nije ovo elemenat krivičnog djela. Za jedne je protivpravnost i društvena opasnost jedan te isti elelemat odnosno elelemat protivpravnosti.
• Time društvena opasnost postaje materijalni elemenat protivpravnosti.
• To nas dovodi do shvatanja da protivpravnost može biti u dva oblika : formalna i materijalna.
• Drugo shvatanje da društvena opasnost shvata kao samostalni elemenat krivičnog djela. To je materijalni elelemat dok je protivpravnost formalni elemenat.
• Autor udžbenika shvata društvenu opasnot kao samostalni elelemat krivičnog djela i ona je iskazana u samom krivičnom djela kao realnom aktu u spoljnjem svijetu.
• Razlika između društveno opasnih djela i opasnih djela ( koja mogu biti i korisna za društvo)
• da bi društveno opasno djelo bilo i krivično djelao mora biti u zakonu predviđeno kao kriično djelo.
• S DRUGE STRANE AKO NEKO DJELO VIŠE NIJE DRUŠTVENO OPASNO DJELO A I DALJE JE INKRIMINIRANO U ZAKONU KAO KRIVIČNO DJELO ONO IMA SAMO FORMALANU PROTIVPRAVNOST.

• VRSTE DRUŠTVENE OPASNOSTI

• Sva krivična djela nemaju istu društvenu opasnost, neka su opasnija od drugih.
• To stepenovanje opasnosti zavisi od vrste napdanutog ili ugroženog dobra, jačine napada, od načina i sredstva, vremena i mjesta učinjenja krivičnog djela.
• Kad zakonodavac stepenuje društvenu opasnot djela polazi od apstraktne procjene mogućeg obima i intenziteta ugroženosti dobra odnosno posljedice
• Sud u svakom konkretnom slučaju utvrđuje obim društvene opasnoti odnosno težinu krivičnog djela a time i sankciju odnosno vrstu i mjeru kazne.
• Vrste društvene opasnosti: opća i posebna.
• Opća opasnost je opasnost jednog djela u odnosu na drugo krivično djelo. ( otuda razlike u propisanim sankcijama)
• Posebna društvena opasnot utvrđuje se kao opasnot pojedinačnih konkretnih krivičnih djela iste vrste jednog u odnosu na drugo na bazi stvarnih posljedica ( više ubistva, više krađa itd.)...