Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Platonova Gozba pokazuje veličanstveno saglasje svih aspekata - motiva, ideja, opšte strukture, konkretnih oblika - čiji vrhunac predstavqa usaglašenost osnovne teme ljubavi sa strukturom dominantnog segmenta, Sokratove i Diotimine besede. On nastupa tako kao da ne izlaže svoje misli, nego misli što ih je u razgovoru čuo od neke druge ličnosti; to je razgovor što ga je vodio sa sveštenicom Diotimom. Platon pokazuje Sokrata kao nosioca budućeg života. Iz njegovog razgovora sa Diotimom izlazi da Erot nije ni dobar i lep a ni ružan, nego se nahodi u sredini između ružnoće i lepote, između zloće i dobrote i uopšte, nije veliki bog, kao što je uzimao Feder, a ni smrtno biće nego nesto između toga dvoga : između smrtnog i besmrtnog. On je veliki demon koji posreduje između bogova i ljudi, most između konačnog i besmrtnog, a to dolazi od njegovog porekla. On je sin Poara, viška, koji dolazi od izobilja i Penije, oskudice koja čezne za izobiljem. Diotima posvećuje Sokrata u poslednje stvari tajnama ljubavi. “Erot po mojim sopstvenim rečima nije ni lep ni dobar... Demon i to veliki, Sokrate, jer i sve demonsko leži u sredini između boga i smrtnog stvorenja... da je Erot ono što se ljubi a ne ono što ljubi..O tome, Sokrate, reče mi, pokušaču odmah da te obavestim. Odista je Erot takav i tako postao; on je dakle, ljubav za lepotom, kao što ti kažeš. A kad bi nas ko zapitao: Šta hoće Erot od lepote, Sokrate i Diotimo? Ili, da još jasnije ovako zapitam: Ljubavnik žudi lepotu; šta žudi on na njoj? I ja odgovorih: Da je zadobije...”. Erot je dakle, personifikacija stvaralačke žudnje koja počinje u sferi čudnog, postepeno se uspinje i na posletku dolazi do samog lepog...
S A D R Ž A J
1 Platon - Gozba 3
LITERATURA 5