Odnosi sa javnošću

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz marketinga.

Sve do devedesetih godina, odnosi sa javnošću služili su za slanje poruka kupcima, korisnicima i poslovnim partnerima. Okrenute prema van, zaboravljali su bitan segment delovanja: internu javnost – zaposlenike. Prethodila im je spoznaja da je pad motiviranosti zaposlenih, slabo razumevanje ciljeva tvrtke, te sudelovanje u provođenju poslovnih odluka posljedica slabe informiranosti i nerazvene komunikacije sa zaposlenima. Istovremeno, u kompanijama su se na poslovnom planu odvijale mnogobrojne promjene: reorganizacija i reduciranje poslovanja, otvaranje novih tržišta, otpuštanje radnika, promjene u poslovnoj politici, promjene u strukturi zaposlenih i potrebe za novim znanjima. Sve te promjene stvarale su nesigurnost, brigu za ličnu egzistenciju, te osjećaj isključenosti.
Svest o tome da uspeh kompane ovisi prethodno o ljudima koji u njoj rade, pridonela je da se zaposlenima sistematski počinje predstavljati vizija, strategija, te poslovni ciljevi, kako bi im se omogućilo da jasne prepoznaju svoju ulogu i svoje zadatke u daljem razvoju kompane. Nimalo manje važan problem ne bio ni problem motivace zaposlenika, koji je, adekvatnom primjenom internih komunikacija počeo rasti.
Dva klesača kamena klešu kocke od granita. Na pitanje šta rade, prvi klesač, nezadovoljan, mrzovoljno odgovara: "Klešem ovaj prokleti kamen!". Drugi, očigledno zadovoljan svojim poslom, ponosno kaže: "Ja sam dio ekipe koja gradi katedralu!". Ovo je jednostavan način da se opiše suština interne komunikacije.
Opšte je mišljenje da dosta lidera veruje u to da će komunikacija biti bolja od onoga trenutka kada se implementira najmodernija informaciona tehnologija ili uvede novi menadžer za interne komunikacije. Pogrešno !
Interna komunikacija je sofisticirana disciplina koju nadgledaju iskusni menadžeri i konsultanti koji znaju da osluškuju kako diše njihova interna javnost, odnosno najveći kapital i vrednosti kompane – zaposleni. Odnosi sa zaposlenima obuhvataju aktivnosti koje za cilj imaju informisanje, motivaciju, izgradnju poverenja i zajedničkih korporativnih vrednsoti svih zaposlenih. 1

OPŠTI POJAM ODNOSA SA JAVNOŠĆU

Odnosi sa javnošću su komunikacijska funkcija čiji je zadatak da uspostavlja i održava dobre odnose između preduzeća i njegovog okruženja.2 Ili prema definiciji Public Relation News-a: Odnosi s javnošću su funkcija upravljanja koja procjenjuje javne stavove, identificira stratege i postupke pojedinca ili organizacije s obzirom na javni interes, te planira i provodi program za stjecanje javnog razumevanja i prihvaćanja.
Odnosi sa javnošću su najčešće sastavni dio programa integrisanog marketing komuniciranja, zajedno sa oglašavanjem, unapređenjem prodaje, ličnom prodajom i direktnim marketingom, mada se mogu koristiti i samostalno. Koncept "javnosti" i koncept "odnosa" su osnov na kojem su bazirani odnosi s javnošću, gde se javnost posmatra kao pojedinci ili grupe koji su ciljna meta u marketing komuniciranju i koji primaju poruku o preduzeću, dok pojam odnosi označava kako su ovi pojedinci ili grupe uključene u međusobno delovanje sa preduzećem.
Sam napredak u odnosima s javnošću se manifestuje kroz njegov istorijski koncept koji je napredovao iz jednosmernog ubjeđivačkog komuniciranja s pojedinim grupama u cilju nametanja željenog uticaja na njihovo mišljenje, prema dvosmernom komuniciranju usmerenom na uspostavljanje i održavanje međusobnog razumevanja i poverenja između preduzeća i njegovog okruženja, pa do važne poslovne funkce koja doprinosi (zajedno sa ostalim funkcijama) potpunem zadovoljavanju potreba i želja potrošača, te jačanju ugleda preduzeća u javnosti i unapređenjeu odnosa s ciljnim grupama.
Postoji mnogo definicija odnosa sa javnošću, ali većina njih navodi ove zadatke kao osnovne:
1. Provode planirani i kontinuirani program kao dio upravljanja organizacijom;
2. Bave se odnosima između organizacije i njenih javnosti;
3. Prate svest, stavove, mišljenje i ponašanja unutar i izvan organizacije;
4. Analiziraju učinke koje politika, postupci i aktivnosti za koje utvrde da su u sukobu s javnim interesom i opstankom organizacije;
5. Usklađuju politiku, postupke i aktivnosti za koje utvrde da su u sukobu s javnim interesom i opstankom organizacije;Savetuju upravu organizacije o