Merkantilizam

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Merkantilizam
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Merkantilizam je pravac u ekonomskoj teoriji. Svoj vrhunac njihova doktrina postiže u 16. i 17. stoljeću. Bit merkantilističke doktrine se svodi na njihovu teoriju povećanja novčane mase u zemlji i sprečavanju odljeva nacionalnog bogatstva izvan granica zemlje. Merkantilisti se posebno zalažu za trgovinu, ali samo u izvoznom smislu jer su, po sili zakona, izvozni proizvodi sredstvo povećanja nacionalnog bogatstva. Uz njihovu teoriju usko je vezan pojam protekcionizma.
Izraz "merkantilizam" nastao je 1763. godine u Francuskoj. Tu ideju dijelile su brojne zemlje, kao što su Engleska, Njemačka, Nizozemska, Italija, Španjolska... Ideju merkantilizma da se napredak temelji na trgovini, razvili su sami trgovci, koji su time zagovarali vlastite interese.
Pojavom merkantilizma više se razmišlja o kreditno – monetarnim problemima, jačaju trgovačka središta i razvija se bankarska djelatnost.
Merkantilizam se razvio snažnom intervencijom i regulacijom države jer se trgovinom tog doba stjecalo bogatstvo, pošto je novac bio zlatni i srebrni. Trgovci su zato tražili od vladara posebnu potporu svojoj djelatnosti što su i dobivali, radi stvaranja jake državne moći i jakog nacionalnog tržišta koje je bezobzirno uništavalo male lokalne trgovine.
Zapravo, merkantilizam je ekonomski apsolutizam. Na takvom konceptu razvila se unutarnja trgovina 17. i 18. stoljeća, i iz njega proizlazi da je trgovina jedini i pravi izvor nove vrijednosti za stvaranje gospodarskog blagostanja.
Merkantilizam kao sustav temelji se na 9 načela:

1. važnost razvoja poljoprivrede i rudarstva
2. isticanje domaće prerađivačke djelatnosti
3. učenje od razvijenih
4. važnost zlata i srebra
5. naglašava se važnost razvoja domaće trgovine i štetnosti uvoza
6. zamjenjivost inozemnih proizvoda domaćim proizvodima umjesto novcem
7. uvoz sirovina ograničiti prerađivačkim kapacitetima
8. bolje prodavati nego kupiti
9. ograničiti ili u potpunosti ukloniti potrebu za skupim i luksuznim proizvodima.

Tipični merkantilistički ciljevi bili su pohranjivanje zlatnih i srebrnih poluga i šipki u što većim količinama, čime se željelo uvećati nacionalno blagostanje i bogatstvo, zatim pozitivna trgovinska bilanca, te postizanje ekonomske samostalnosti.

Merkantilizam je najviše uspjeha postigao u Francuskoj, gdje je ministar financija Louisa XIV, Jean-Baptiste Colbert uz ostalo uveo carinske tarife na uvoz, te u Engleskoj, koja je uskoro postala najveća europska sila.

MERKANTILIZAM

Merkantilističke ideje

Merkantilistički pisci stvaraju prvu školu ekonomske misli koja ima zaokružene koncepcije i „tvrdo jezgro“ osnovnih ideja. Merkantilistički pisci javljaju se u svim zapadno-evropskim državama,već na početku istorije kapitalizma, u XV vijeku, sve do XVII vijeka. Škola se javlja u vrijeme trgovačkog kapitalizma, kada je dominantni oblik kapitala, praoblik kapitala, bio trgovinski i zelenaški kapital. Prelazak iz feudalizma u kapitalizam tokom XV vijeka značio je postepeno ovladavanje kapitalizma sferom proizvodnje, koje je u to vrijeme započeto dominaciojm kapitala u sferi prometa, čemu je pogodovalo stvaranje lokalnih, gradskih, nacionalnih, evropskog pa i svijetskog tržišta. Trgovinski kapital bio je u to vrijeme jedini slobodni oblik kapitala, nastajao je na dodiru seoske naturalne (feudalne) i gradske robne(kapitalističke) proizvodnje.
Predmet analize merkantilista je promet, sfera u kojoj se dešavaju najkrupnijre promjene, gdje se ljudi bogate doslovce preko noći. Vrijeme prvobitne akumulacije kapitala i postepenog prodora kapitala iz sfere trgovine u sferu proizvodnje oslobodilo je ekonomsku misao srednjevjekovnih katoličko-etičkih kanona i teološke osude kamate-uzure i traganja za pravičnom cijenom.

Merkantilisti se zadržavaju na sferi prometa i mada nisu, po Marksu, osnivači ekonomske nauke jer se zadržavaju na pojavnom a ne suštinskom, njihova zasluga je ogromna jer su ekonomiju oslobodili etičko-religiozne dimenzije i postavili je na racionalne osnove.
U unutrašnjoj trgovini blago mijenja samo svoje vlasnike,a ukupna količina ostaje nepromijenjena. Samo ga može uvećati spoljna trgovina, jer se tu robe prodaju po cijenama koje su više od njihove vrijednosti. Merkantilisti tako višak izvode iz otuđenja i to je za engleske pisce profit upon alienation, a za francuske profit d“expropriation.
Proizvodnja samo pruža materijal za robni promet sa inostranstvom i za sticanje bogatstva koje se u prometu odigrava.

Mada se pojavljuju i rasponu od tri vijeka, od XV do XVII vijeka i u brojnim evropskim zemljama (Engleska,Francuska,Italija,Rusija,jugoslovenske zemlje) „tvrdo jezgro“ merkantelističke doktrine je njihova analiza prometa i uvjerenje da se bogatstvo svake zemlje sastoji u plemenitim metalima-zlatu i srebru-kojima ona raspolaže.
Tri su središnje merkantilističke ideje:

•bogatstvo zemlje je novac
•do novca se dolazi kroz spoljnu trgovinu
•u spoljnoj trgovini izvoz mora biti veći od uvoza

U to vrijeme važio je zlatni standard prema kome veći uvoz zemlje A iz zemlje B poslije izvjesnog vremena, kada se dođe u gornju zlatnu tačku, kada je unosnije isporučiti zlato nego zbog pogoršanog deviznog kursa isplatiti dug u stranoj valuti, znači odliv zlata i tada, ako se želi izbjegavanje inflacije, smanjena zlatna podloga nameće i kontrakciju papirnog novca, smanjuje se domaća tražnja, smanjuje se domaće cijene i roba zemlje A postaje konkurentnija, pa se sada pokreće suprotna sekvenca većeg izvoza u donjoj zlatnoj tački. Tako je automatizam zlatnog stendarda u spoljnoj trgovini bio regulator bilansa plaćanja svake zemlje; ovome treba dodati i tada nastajuću kvantativnu teoriju novca Ž. Bodena i D. Hjuma, po kojoj količina novca utiče na cijene, pa se može dobiti cjelovitija osnove merkantilizma utemeljene na zlatnom standardu i kvantitativnoj teoriji novca koja je ove pisce osnaživala u uvjerenju da su primarni novac i trgovinsko bogatstvo kome proizvodnja služi samo prenosni mehanizam. Otuda se robni promet , u duhu Marksove teorije u epohi trgovačkog kapitalizmamože predstaviti sekvencom N-R-N1, koja tek kasnije dobija svoj razvijeni oblik R-N-R1.

Merkantilisti su u ovakvoj situaciji spoljnu trgovinu smatrali jedinim makroekonomskim izvorom bogatstva u plemenitim metalima, jer domaća proizvodnja nije bila dovoljna.
Merkantiliste kod plemenitih metala jedino interesuje prometna vrijednost, ne njihova upotrebna vrijednost, a upotrebna vrijednost roba stavljena je isključivo u funkciju prikupljanja bogatstva. Ovo je K.Marks ocijenio na slijedeći način:“Merkantilizam je u grubo naivnoj formi izbrbljao tajnu buržoaske proizvodnje,naime njeno potpuno podvrgavanje prometnoj vrijednosti“.

Razloge za merkantilističko divljenje plemenitim metalima treba traziti u trajnosti metala, lakoći prenosa i transformisanja u druge oblike imovine, univerzalnom prihvatanju i samjerljivosti, rijetkosti koja i malim količinama metala osigurava veliku prometnu vrijednost. Insistiranje na realnom-materijalnom, a ne sholasticčko-religioznom odnosu prema ekonomiji i društvenom zivotu uopšte predstavlja najveći doprinos merkantilista:bogastvo je materijalno, kamata je opravdana, trgovina dopuštena, inicijativa oslobođena:sve su to epohalni doprinosi ove skupine pisaca oslobođene stega feudalnog mračnjaštva i katoličke religiozne etike.

Najvažnija načela merkantilizma mogu se svesti na sledeće: (a)bogatstvo jedne zemlje je u novcu, plemenitim metalima; (b) do novca se, zbog ograničene domaće proizvodnje, dolazi uglavnom kroz spoljnu trgovinu i ©u spoljnoj trgovini potrebno je da izvoz roba bude veći od uvoza, kako bi došlo do priliva plemenitih metala u zemlju. U okviru merkantilizma izdvajaju se dvije faze:

-rani merkantilizam(bulionizam): svaki odliv zlata zabranjen, regulišu se isključivo novčani bilans zemlje i

-pozni merkantilizam: pisci se zalažu za pozitivan trgovinski bilans i gdje je važan konačni pozitivni priliv plemenitih metala .

Rani merkantilizam dominirao je do početka XVI v ., a pozni od XVI doXVII v. Dok se rani merkantilizam ograničavao potpuno na sferu prometa, zanemarujući proizvodnju, pozni merkantilisti proizvodnju instrumentalno koriste za povećanje bogatstva i zato se zalažu za podsticanje zanata, trgovine, državno miješanje i njeno regulisanje svih ekonomskih aktivnosti.

Uspon merkantilizma odgovara i premještanju središta trgovine: od Venecije i Đenove ka Marseju i Bordou, zatim Amsterdamu i Londonu; kao srca nastajućeg svijetskog kapitalističkog


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
07-05-2010 05:55 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Skoči na forum: