Mažuranićeve reforme

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,345
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
Mažuranićeve reforme
Maturski, maturalni, seminarski, diplomski i master radovi iz historije.

Značaj neovisnog sudstva za izgradnju moderne države

„Proces izrastanja moderne države zasnovane na idejama vladavine prava i pravne države u najvećoj je mjeri povezan sa izrastanjem samostalnog i neovisnog sudstva i kontrolirane racionalne uprave kao učinkovitih jamaca slobode i prava pojedinaca.“
Izdvajanje sudstva kao posebne grane vlasti rezultat je dugotrajnog razvoja i jedna od najvažnijih odrednica modernih pravnih sustava. Važnost u europskim zemljama sudstvo dobiva sa pojavom i jačanjem ideja o pravnoj državi u 19. st. Sudstvo se pojavljuje kao protuteža izvršnoj vlasti i u tim okvirima se od kraja 18. st. postupno uobličuju racionalni oblici sudbenog ustroja i sudskih postupaka koji postaju temelj suvremenih sustava. U izrastanju i oblikovanju modernog sudstva od ključnog značenja je bilo odvajanje sudstva i uprave. Načelo te diobe je elementarna pretpostavka izgradnje neovisne sudbene vlasti s autonomnim vrijednostima te je zbog toga proces diferencijacije sudstva od uprave bilo rodno mjesto modernog sudstva.

Načelo diobe vlasti

Načelo odvojenosti i neovisnosti sudstva i uprave smatra se neupitnim dijelom modernog ustroja državne vlasti te jednim od najvažnijih jamstava vladavine prava i prava pojedinaca. Definicija diobe vlasti upućuje na podjelu državne vlasti na tri međusobno odvojene i samostalne grane (zakonodavnu, izvršnu i sudsku) uz koje su vezane odgovarajuće funkcije vlasti i osoblje koje te funkcije vrši, a naglašena je i važnost ostvarenja političke slobode kao svrhe diobe vlasti. Samo načelo diobe vlasti ima tehničku i političku dimenziju. Kao izraz općeg procesa diferencijacije i specijalizacije dioba vlasti ima za svrhu učinkovitije vršenje vlasti. U političkom smislu to je načelo sredstvo dekoncentracije državne vlasti i sredstvo njezina samoograničavanja.

„Načelo diobe sudstva i uprave elementarna je pretpostavka izgradnje neovisne sudbene vlasti s autonomnim vrijednostima, strukturom i postupcima i osnovna pretpostavka identifikacije samostalne sudbene vlasti. Utoliko je proces odjeljivanja sudstva i uprave bio rodno mjesto modernog sudstva, a načelo diobe sudstva i uprave svojevrsna mjera modernosti izgradnje sudbene vlasti.“

Razvoj ideje o diobi vlasti

Temelji ideje o diobi vlasti pronalaze se još u antici. Ideja o diobi vlasti se pronalazi u Aristotelovoj podjeli političke znanosti na zakonodavnu znanost i politiku (predmet djelovanja i savjetovanja). Ovo još ne znači modernu podjelu na zakonodavnu i izvršnu vlast s obzirom na to da su u antičkoj Grčkoj zakoni zadani odnosno pretpostavljeni pa zakonodavstvo i izvršna vlast zapravo znače njihovo otkrivanje i primjenu, a ne stvaranje novih pravnih pravila na temelju volje zakonodavca. Aristotel traži sudjelovanje građana u svim funkcijama vlasti, a ne podjelu funkcija na različite nosioce. Glavna briga antičkih političkih ideja je jamstvo utjecaja interesa različitih društvenih klasa u svim funkcijama vlasti.
Znatno mjesto u oblikovanju ideja o trodiobi funkcija vlasti imaju srednjovjekovni filozofi koji su naglašavali tehničku, ali ne i političku dimenziju diobe vlasti. Značenje srednjovjekovnog razdoblja u razvoju ideje o diobi prava nalazi se u papskim idejama o podjeli rada unutar Crkve, u ideji o podjeli kraljevske vlasti na pravom neograničeno vladanje i na pravom ograničeno suđenje, ideje o vladaru kao suverenu koji može donositi zakone, idejama Tome Akvinskog o razlikovanju vladarskih funkcija izdavanja prava i upravljanja zajednicom. Posebna važnost se pridaje idejama Marsiliusa od Padove koji je naglasio zakonotvornu funkciju zakonodavstva i povezao ga s narodom i protegnuo važenje prava i nad vladarom. Osobito se ističe njegovo razlikovanje funkcija vlasti i njihovo povezivanje s različitim nositeljima.
Razvoj koji je najviše utjecao na moderno poimanje diobe vlasti se odvijao u Engleskoj tokom 17. i 18. st. Taj razvoj je bio karakteriziran naglašenim položajem sudske funkcije s obzirom da je osim viđenja prava kao pretpostavljenog i nepromjenjivog jedini ljudski utjecaj na pravo mogao biti u obliku otkrivanja njegova značenja i primjene. Zbog toga je sudska funkcija bila opći okvir vlasti čija je bitna svrha bila dijeljenje pravde. Tek se unutar tog okvira vlast dijelila na zakonodavnu i izvršnu. Pod izvršnom se do kraja 17. st. zapravo podrazumijevala sudska funkcija. Apstraktna ideja o postojanju triju različitih sila je nastala tek tijekom engleskog građanskog rata kao posljedica sukobljavanja kralja i Parlamenta. U Puritanskoj revoluciji ideja o trodiobi vlasti je bila spojena s potpuno različitom teorijom o miješanom obliku vladavine. Ta teorija je težila spajanju monarhije, aristokracije i demokracije i dovela je do uspostavljanja okvira koji je implicirao trajnu unutarnju dinamiku u sustavu vlasti i omogućavao igru različitih interesa, ali koji je ujedno i trebao trajno spriječiti koncentraciju vlasti ili prevlast pojedinačnog interesa .

Osnovni modeli diobe sudstva i uprave u Europi i njihova obilježja

Tijekom 19. st. uobličena su dva osnovna modela: engleski sustav sudskog nadzora uprave i francuski sustav stroge diobe vlasti, a važan je i razvoj u Njemačkoj. U Engleskoj su slabljenje vladara, postojanje razvijenog aparata lokalne uprave i samouprave kao protuteže središnjoj vlasti i rana izgradnja stabilnog i neovisnog common law sudstva s razvijenom sudskom zaštitom osobnih sloboda i političkih prava bile pretpostavke punog stabiliziranja redovnih sudova nad upravom. U revolucionarnoj Francuskoj strogo tumačenje podjele vlasti i teško iskustvo s konzervativnim feudalnim sudstvom koje je vršilo sudski nadzor nad upravom odvelo stavljanje naglaska na upravu kao na temelj izgradnje modernog društva i stvorilo ograničenja sudske nadležnosti u duhu stroge diobe vlasti i strogog načela zakonitosti. Uprava je stvorena kao neovisni element prema sudskom nadzoru, ali su potrebe nadzora dovele do stvaranja upravnog sudovanja utjelovljenog u odgovarajućim funkcijama državnog savjeta.

Obilježja diobe sudstva i uprave u Njemačkoj

Francuski utjecaj se od početka 19. st. osjetio i u Njemačkoj, ali veće značenje je imala njemačka ideja pravne države među čijim temeljnim postulatima je bila dioba sudstva i uprava, tj. neovisnost sudstva. Od 1848. godine u njemačkim se zemljama proširilo to načelo, ali se negdje zadržalo pravo vladara na upletanje u sudske poslove i diskrecijsko pravo vlade na premještanje i umirovljenje sudaca što je i bio razlog da u prijedlog Frankfurtskog ustava 1848. uđe zabrana takve mogućnosti isto kao i zabrana osnivanja izvanrednih sudova. Na tim osnovama se razvija njemačko sudstvo koje će 1877. dobiti jamstvo da isključivo sud radi unutarnji raspored sudaca, osim istražnih organa i sudaca trgovačkog suda. Iako nije bilo od presudne važnosti, ipak nije bilo beznačajno to da je ministarstvo zadržalo pune ovlasti nad velikim brojem pomoćnih sudaca koji nisu bili stalno namješteni i koji. Tradicija jake uprave, važnost koja se pridavala sudstvu i sudskom postupku u zaštiti prava pojedinaca i utjecaj francuske doktrine pridonijeli su razvoju posebnog višestupanjskog upravnog sudstva. Zbog rezerviranosti prema zakonodavnoj vlasti i stavljanja većeg naglaska na pravo u Njemačkoj se tijekom 19. st. pojavilo pitanje uvođenja sudskog nadzora ustavnosti. Tako je Frankfurtski parlament 1848. predviđao neposrednu primjenu ustavnih normi i osnivanje Carevinskog suda koji bi imao ustavnopravnu nadležnost, ali do toga nije došlo. Ideja o ustavnom sudovanju je odbačena prigodom skupštinskih rasprava o donošenju ustava Sjevernonjemačkog saveza.


Obilježja diobe sudstva i uprave u Austriji

U Austriji je dioba sudstva i uprave bila iznuđena liberalnim pritiscima 1848. godine. Ožujskim ustavom 1849. proglašeno je podržavljenje sudstva, načelo diobe sudstva i uprave kao i načelo javnosti i usmenosti sudskog postupka, a predviđeno je i osnivanje Carevinskog suda s nadležnošću zaštite političkih prava građana. Kratko važenje ovog ustava je onemogućilo provedbu većine njegovih odredbi, ali carskim odredbama i ministarskim naredbama je dosljedno provedena dioba sudstva od uprave. Nakon što je Silvestarski patent 1852. ukinuo Ožujski ustav, Opća načela za organičke uredbe su najavila novo ustrojstvo uprave i pravosuđa na osnovi stroge centralizacije. Tako je potvrđena odvojenost sudstva i uprave, ali samo na drugom i trećem stupnju kod zbornih sudova dok je za prvi stupanj utvrđeno ujedinjavanje sudstva i uprave. Suci su izgubili jamstva neovisnosti jer su izjednačeni sa činovnicima i nisu uživali posebnu zaštitu položaja. 1853. i 1854. su uvedeni prvostupanjski kotarski uredi koji su ujedinjavali sudsku i upravnu funkciju. Posebno značajni će biti liberalni temeljni državni zakoni tzv. Prosinačkog ustava kojeg je činilo šest zakona usvojenih dvotrećinskom većinom, a kojima je u Austriji prvi put uvedena ustavnost u povijesti. Austro-njemački liberali koji su imali većinu u Carevinskom vijeću uvjetovali su ozakonjenje Nagodbe vladarevim prihvatom liberalnih temeljnih zakona.
Zakonom o sudačkoj vlasti odvojeni su sudstvo i uprava i zajamčena je sudačka nezavisnost i zaštita sudačkog položaja te sudska zaštita u slučaju povrede prava u upravnom postupku. Nakon toga, konačno su i na prvom stupnju odvojeni sudstvo i uprava, a 1873. osnovan je Upravni sud.

Obilježja diobe sudstva i uprave u Ugarskoj

Razvoj u Ugarskoj se razlikovao od austrijskog zbog postojanja tradicionalne ugarske čvrste ustavne podloge koja se oslanjala na municipalni okvir koji je ujedinjavao sudstvo i upravu.. Dioba je provedena tek u razdoblju neoapsolutizma pedesetih godina, ali je nakon vraćanja ugarske ustavnosti 1867. u Ugarsku vraćen i municipalni ustroj sudstva i uprave, a konačna dioba se provodi tek 1869. Tada je uprava reorganizirana na podlozi tradicionalnog municipalnog sustava. 1883. je osnovan Financijski upravni sud koji je imao nadležnost i za bansku Hrvatsku jer su se prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi financije ubrajale u zajedničku nadležnost. Autonomno upravno sudovanje u banskoj Hrvatskoj se nije razvilo


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
10-06-2010 06:39 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Reforme Marije Terezije i Josifa II Dzemala 0 1,939 18-10-2010 08:41 PM
zadnja poruka: Dzemala

Skoči na forum: