Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.
Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tečnost, posebnog mirisa i slanog ukusa. Ona protiče kroz srčano – krvožilni sustav organizma te kroz telo prenosi hranjive materije i kiseonik. Ukupna količina krvi u telu odraslog čoveka je 5 – 6 litara, što je oko 8% ukupne telesne mase. Krv se sastoji od krvne plazme, krvnih stanica – eritrocita, leukocita i krvnih pločica - trombocita. Krv je funkcionalno najvažnija telesna tečnost kod ljudi.
Krv je tekuće, tkivo koje ispunjava srce i krvne žile i koje se sastoji iz dva dela:
• tekućeg koji se zove krvna plazma i
• krvnih stanica koje plivaju u krvnoj plazmi i njih čine crvena krvna zrnca (eritrociti), bela krvna zrnca (leukociti) i krvne pločice (trombociti).
Odnos zapremine krvne plazme i krvnih stanica zdravih osoba je konstantan. Zapremina staničnih elemenata je nešto manja od zapremine plazme i ona iznosi 42-45%, a krvne plazme 55-58% celokupne zapremine krvi. Zapremina krvnih stanica kod muškaraca je nešto veća nego kod žena.
Uloge krvi su zaista brojne. Krv služi u funkciji disanja tj. za prenos kiseonika i ugljen dioksida, zatim za prenos prehrambenih materija, otpadnih materija, hormona, enzima, vitamina... Uloga joj je i regulacija volumena telesnih tečnosti, regulacija acido-bazne ravnoteže, te regulacija telesne temperature, a takođe ima i veliku zaštitnu ulogu. Krv struji telom u zatvorenom sistemu cevčica i krvnih žila, koji se sastoji od arterija, vena i kapilara.
U hemijskom sastavu krvi najvažniji sastojci su: belančevine (60 – 80 g/L), trigliceridi (0,8 – 2,00 μmol/L), fibrinogen (2 – 4 g/L), natrijum (135 – 151 μmol/L), holesterol (3,5 – 6,7 μmol/L), glukoza (4,2 – 6,4 μmol/L), urea (1,7 – 7,6 μmol/L), kalijum (3,8 – 5,5 μmol/L), kalcijum (2,2 – 2,7 μmol/L) te bilirubin (4 – 20 μmol/L).
Funkcije krvi:
• Primarne
– Transport
– Razmena gasova i
hranjivih materija
• Sekundarne
– Imunitet
– Termoregulacija
– Vodeno elektrolitni balans
– pH ravnoteža
RADNI DEO
Krvna plazma
Krvna plazma, pored krvnih ćelija, sačinjava krv. To je bezbojna, odnosno žućkastata tečnost.
Krvna plazma je u stvari vodeni rastvor nekih organskih i neorganskih materija. Sastoji se od 90% vode, dok od neorganskih materija dominira natrijum-hlorid (NaCl) sa oko 0,8%, koji i daje slankast ukus krvi. Takođe sadrži vrlo male količine kalcijumove i magnezijumove soli, male količine šećera (oko 0,1%), neke masne materije, hormone, kiseonik i ugljen-dioksid. U krvnoj plazmi se nalaze sve materije resorbovane iz sistema za varenje. Takođe, 7-9% krvne plazme čine krvne belančevine, koje same krvne ćelije stvaraju: albumini, globulini i fibrinogen. Albumini su rastvorivi u vodi i daju viskoznost krvi, imunoglobulini (ili samo globulini) su također rastvorivi u vodi, a stvaraju antitela u borbi protiv bolesti, dok fibrinogen služi da se pri povredi pretvori u fibrinsku mrežu, nerastvorljivu u vodi.
Antitela
Antitiela ili imunoglobulini su proteini/ belančevine iz grupe globulina koje se kod sisara stvaraju kao reakcija na strane supstance koje su prodrle u organizam. Te strane supstance se 'markiraju' antigenima. Antitela su odbrambene supstance koje stvara stimulirani imuni sistem. Ove belančevine u datom organizmu nastaju u vrsti belih krvnih zrnaca koje nazivamo B-limfocitima. Svaki tačno određeni antigen indukuje njemu odgovarajuće antitelo koje, preko specifične nekovalentne veze uglavnom prepoznaje antigen kao stranu supstancu.