Nedavno je kolumnista Bill Thompson napisao izveštaj o tome koliko loše Facebook utiče na ocene. On se posebno osvrnuo na trenutni period kada su u jeku pripreme za polaganje završnih ispita budući da se kraj školske godine bliži te da je nivo stresa i nervoze značajno uvećan nego kada je u pitanju neki drugi period godine.
Thompson navodi da je u saradnji sa svojim kolegom vršio određeno istraživanje u okviru kojeg su pokušali da stvore dovoljno društvenog pritiska radeći zajedno čitavo veče ali ni boravak u istoj prostoriji nije mnogo doprineo. Thompson navodi slučaj svoje dece, kćerka i sin, koji su oboje zauzeti finalnim ispitima i koji poseduju e-mail adresu, instand messenger i Facebook, naravno ali su takođe aktivni i na drugim mrežnim sajtovima preko kojih su u kontaktu sa svojim školskim prijateljima i sa kojima se konsultuju vezano za školske zadatke i ispite.
Neki studenti koji su bili obuhvaćeni ovim tesiranjem smanjili su svoje posete Facebook-u, dok su oni koji su često bili na Facebook-u zabeležili mnogo lošije ocene. Ova priča je bila daleko od neke ekskluzive za The Sun, budući da se sve takve informacije mogu pronaći jednostavnom pretragom.
Ova priča se našla u velikom broju časopisa i Web sajtova među kojima su The Times, The Calgary Herald i The Australia koji su svojim čitaocima saopštili da „preterana privrženost Facebook-u loše utiče na ocene studenata“ i ukazali čitaocima na postojanje grupe studenata sa univerziteta u Sidneju koji su osnovali grupu čiji je naziv „Želim da tužim Facebook ukoliko ne položim ispite“.
Ovakve i slične strašne priče vezane za društveno umrežavanje postaju sve popularnije dok dugoročni uticaj mreže na naše društvo tek postaje očigledan. Pored lošeg uticaja na učenje, novinari žele da ukažu i na strah od sve većeg broja društvenih alata i konverzacionih medija ali i na opasnost od novih tehnologija.
Tako se u poslednje vreme pojavljuje sve više informacija u kojima se navodi da korišćenje Facebook-a može povećati opasnost od pojave raka a takve priče u jednakoj meri i plaše i zabavljaju čitaoce kombinovanjem pažljivo odabranih psiholoških istraživanja sa neosnovanim špekulacijama radi kreiranja priče koja u suštini nema osnovu ali se savršeno poklapa sa strahom koji se vezuje za nove tehnologije.
Na ovaj način bi se mogao objasniti odnos ljubavi i mržnje između Twitter-a i štampe gde ovaj servis predstavlja nezanimljivi cirkus poznatih ličnosti u jednom danu a koji im već sledećeg dana pruža mogućnost da ostanu u kontaktu. Ipak, ima i nekih indicija da Facebook ima povoljan uticaj na ocene što je donekle podržano i naučnim istraživanjem u kojem je učestvovalo 219 studenata iz Ohajo državnog univerziteta. Bilo kako bilo, činjenica je da Web sajtovi kao što su Facebook i Twitter imaju veliki broj poklonika a da li imaju povoljan uticaj ili ne, prosudite sami.
izvor:
ITSvet