Ekonomska kriza u svetu

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Ekonomska kriza u svetu
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

Novac nema upotrebnu vrednost zna svaki ekonomista. Ne možete ga ni obući, ni jesti, niti se njime grejati. Ne možete od novca izgraditi krov nad glavom. A bez hrane, ogreva, odeće, skloništa - nema života. To su vitalni resursi. Ipak, novac (papirna priznanica) danas je postao vrednost sama za sebe, a finansijske transakcije (razmena papirnih priznanica) posebna vrsta društvene nadgradnje, koja je utkana u sve druge stvarne vrednosti. Proizvodnja novca (finansijska industrija) dobila je status svake druge proizvodnje. Tako, iako bankari stvarno ne privređuju (ne stvaraju upotrebne vrednosti) oni su postali glavni nosioci ekonomskog razvoja danas najrazvijenijih zemalja sveta. Ipak, ne možete baciti vreću para (od direktnih stranih investicija) na gradilište i očekivati da na tom mestu nikne zgrada. Zgradu moraju podići radničke ruke. Dakle, novac vam nije potreban da biste nešto sazidali. Ali, uz nametanje novca kao temelja za početak gradnje, praktično se isisava i prisvaja prava vrednost u zamenu za NIŠTA. I to je sistem na kome počivaju direktne strane investicije.

Naravno, finansijska kriza ne pogađa one koji imaju svoje zatvorene ekonomije. Ali, većina ljudi to nema, baš kao što ih danas većina država nema. Liberalizam je imao za cilj da otvori sve državne granice. Sada kada su otvorene ceo svet može da funkcioniše kao jedna ekonomija koju treba nadzirati iz jednog mesta - i to će biti posao Svetske vlade. I nju polako treba uvesti u javni život i predstaviti raji kao preko potrebnu.

Tokovi kapitala, zajedno sa trgovinskim tokovima i transferom tehnologije, predstavljaju najznačajnije oblike međusobne povezanosti nacionalnih ekonomija u okviru međunarodnog ekonomskog sistema. Iskustva poslednjih nekoliko decenija ukazuju na značajne kvantitativne i kvalitativne promjene u tokovima kapitala u međunarodnim okvirima. Posebno se to odrazilo na odnose između industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Naime, upravo su ovi odnosi imali za posljedicu izbijanje krize spoljne zaduženosti velikog broja zemalja u razvoju, koji je, bez sumnje, postao centralna tačka stabilnosti, odnosno nestabilnosti postojećeg međunarodnog ekonomskog sistema. Istovremeno, ta kriza je potvrdila tezu o sve većoj međusobnoj povezanosti i međuzavisnosti razvijenih zemalja i zemalja u razvoju i tranziciji u rješavanju ključnih pitanja razvoja svjetske ekonomije. Pokazalo se da je izbijanje krize spoljne zaduženosti zemalja u razvoju početkom osamdesetih godina prošlog veka direktna posljedica drastičnog smanjenja neto priliva inostranih finansijskih resursa iz industrijski razvijenih zemalja u zemlje u razvoju, odnosno smanjenja tzv. pozitivnog transfera resursa.

KAKO I ZAŠTO JE SVE OVO POČELO?

Pandorina kutija se otvorila 1999 godine, nakon što je Clintonova administracija - pod snažnim pritiskom sa Wall Street-a opozvala tzv. GSA - Glass-Steagall Act
GSA - odredba uvedena 1933. nakon velike depresije - ukratko ova odredba je odvajala investicijsko od komercijalnog bankarstva kako bi sprečili špekulativnu ulogu banaka na tržištu kapitala.
Tada se mislilo da je to pokrenulo celokupnu krizu i slom tržišta 1929., te je uveden Gramm-Leach-Bliley Act - kojim su ukinute GSA restrikcije - omogučujući okrupnjivanje, te stvaranje velikih financijskih konglomerata pod izgovorom konkurisanja EU.
Naoružani novim financijskim instrumentima - prvenstveno se misli na derivate kao CDS - Credit default swap ispleli su mrežu iz koje se ne mogu izvući bez ogromnih posljedica . (ključnu ulogu kao i kod forsiranja hipotekarnih kredita imao je Alan Greenspan ).

Uporedo s velikim događajima američke povesti prikazuje stvarni opseg debakla - svi ratovi 20. i 21. stoleća zajedno - uključujući i 2. svjetski rat - stajali su SAD uverljivo manje nego što bi to mogla ova financijska kriza.

Tržište vredno trilione dolara počelo se rušiti kao kula od karata - počevši sa krizom hipotekarnih kredita (ovaj kolaps će imati ogromne posljedice za SAD u slijedećih 20 godina) a sada vidimo da počinje CDS kriza - ovo možda nagoveštava kraj SAD-a kao globalne super sile.

Kolaps je tu - mi ga samo gledamo u "slowmotion-u".
Kriza nije ni blizu kraja, tek se zahuktava...

Novoizabranog predsednika Obamu se dočekalo kao svemogućeg spasitelja, ali potrebno je napomenuti... glavne uloge u stvaranju današnje atmosfere upravo imaju ljudi koji će biti u Obaminoj administraciji:

Lawrence Summers - jedan od ključnih ljudi koji su lobirali u kongresu kako bi se opozvao Glass Steagall Act.

Paul Volker - chairman FED-a u Reganovo doba, igrao ključnu ulogu implementacije financijske deregulacije u ranim fazama - što je sve dovelo do krize iz 1987.

Timothy Geithner - generalni direktor Federal Reserve Bank of New York - jedne od najmoćnijih financijskih institucija u Americi, radio je i u Kissingerovoj administraciji kao i u MMF-u

Jon Corzine - guverner države New Jersey, bivši generalni direktor Goldman Sachs-a

A da ne spominjemo glavne financijere njegove kampanje - od JP Morgan Chase-a, Citi Groupa , itd.

Obama je novo karizmatično lice, sigurno će unijeti svježinu u vanjsku politiku SAD-a... ali što se tiče bitnih stvari, njemu su ruke vezane.
Obamu već prvog dana od izbora očekuje suočavanje s činjenicom da status SAD-a kao jedine svjetske sile svakim danom sve više slabi i da od svog prethodnika nasljeđuje najveći dug na svijetu.

"SAD je uzrok i epicentar krize"

Svijet više neće biti isti kao prije ovog potresa, rekao je njemački ministar financija tijekom debate u Bundestagu. On se oštrim rečima obrušio na Amerikance i predbacio im krivicu za štetu od 550 milijardi dolara.

"Sjedinjene Američke Države će zbog ove krize izgubiti status supersile na svetskom financijskom tržištu, a taj će svet polako postati multipolarni svet", izjavio je u Bundestagu njemački ministar financija Peer Steinbrück. Predstavljajući poziciju nemačke vlade, on je


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
08-05-2010 05:01 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Razvoj kontejnerizacije u svetu Maja 0 2,315 21-03-2012 04:07 PM
zadnja poruka: Maja
  Tendencija razvoja kontenerskih terminala u svetu Dzemala 0 1,809 25-06-2010 03:17 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Preduzece kao ekonomska institucija Vesnica 0 1,884 13-05-2010 12:23 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Tehno-ekonomska analiza proizvodnje ureznika Vesnica 0 2,249 12-05-2010 09:22 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Ekonomska misao antičke grčke i starog rima Vesnica 0 3,127 11-05-2010 09:59 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: