Ekonomija-Inflacija

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
goga Nije na vezi
Junior Member
**

Poruka: 1
Pridružen: Feb 2010
Poruka: #1
Ekonomija-Inflacija
U V O D

Inflacija predstavlja porast opšteg nivoa cijena. Stopa inflacije je stopa promjene opšteg nivoa cijena. Ekonomska teorija i praksa definisala je razne vrste inflacije. Podaci o inflaciji obično se obavljaju na godišnjem nivou, čak i kada se ona mjeri češće, svakog kvartala ili svakog mjeseca. Deflacija je pojava suprotna inflaiji. Održava se kao opšti pad nivoa cijena. Deflacija je rijetka pojava povezana sa krizama kao što je bio slučaj 1930-ih i 1989. godine.

Pojam i nastanak inflacije

Inflacija se prvi put pojavila u Sjedinjenim Američkim državama i to u periodu od 1861-1865. god. To je period kada su SAD bile suočene sa gradjanskim ratom čije finansiranje iziskivalo više novca nego što je bilo zlatnog novca.Suočena sa tim problemom, tj. Sa sa finansiranjem velikih vojnih izdataka, a znatno manjom količinom zlatnog novca, država je počela sa stampanjem papirnog novca sa ciljem da finansira ogromne vojne izdatke. Štampanje papirnog novca više nego što bi bilo potrebno zlatnog novca, znači gubljenje njegove vrijednosti,i to upravo za onoliko koliko ga ima više od zlatnog novca u prometu. Ako država odluči da štampa 20% više papirnog novca, nego što bi trebalo zlatnog novca, prometna vrijednost papirnog novca će se smanjiti za 20%. NPR: Ako je za kupovinu neke robe trebalo 100 novčanih jedinica, sada će se za istu količinu i vrstu robe biti potrebno 120. Kada dolazi do pada prometne vrijednosti papirnog novca i opšteg rasta cijena nastaje inflacija. Svako povećanje ili smanjenje cijena dovodi do nesklada izmedju ponude i tražnje odredjenih roba, a koji se može dvojako posmatrati:

1. kao odnos ponude i tražnje roba i usluga na tržištu i
2. kao odnos izmedju količine roba i usluga, na jednoj strani, i količine novca, na drugoj strani.

Ako je ponuda jednaka tražnji pri odredjenom nivou cijena, tada se privreda nalazi u ravnoteži. Privreda će se naći u ravnoteži i kada se izjednače odnosi izmedju količine roba i usluga i količine novca. U oba slučaja, cijene formirane na taj način će biti stabilne kao i kupovna snaga novca. Medjutim, kada dodje do većeg porasta cijena sa dužim vremenskim trajanjem tada nastupa inflacija. Inflacija predstavlja povećanje cijena i novčanih dohodaka, troškova proizvodnje i drugih novčanih iznosa, što znači manju kupovnu moć novca, smanjenje plata, slabljenje ekonomske aktivnosti i izvoza.

Svako povećanje papirnog novca u opticaju ne mora da znači i inflaciju. To će se desiti onda ako je povećanje količine novca u opticaju nastalo zbog raznih faktora, kao na primjer usljed povećanja poizvedene robe. Samim tim mora rasti i količina novca u opticaju kako bi se roba prodala, odnosno kupila. Medjutim, povećanje količine novca u opticaju mora biti usaglašeno sa porastom obima proizvodnje robe.

Mjerenje inflacije obavlja se stopom rasta – godišnjom ili mjesečnom, odnosno povećanjem indeksa cijena na malo. Sa makro aspekta stopa inflacije od 3-4% godišnje može imati pozitivan uticaj na privredna kretanja, jer stimuliše investiciona ulaganja, postiče ekonomsku aktivnost, a može da utiče i na povećanje zaposlenosti. Na mikro nivou inflacija negativno utiče na povjerioce, a pozitivno na dužnike. Negativno utiče na standard ljudi koji imaju fiksne plate, tj. one ljude za koje se obezbjedjuje novac na ime plate iz budžeta.

Vrste inflacija

Postoje razne vrste inflacije. Kao prvo tzv. apsolutna i relativna inflacija. Apslutna inflacija nastaje povećanjem količine novca u prometu preko potreba koje zahtijeva rast rast društvenog proizvoda. Relativna inflacija nastaje povećanjem brzine opticaja novca, pri čemu ne dolazi do povećanja stvarne količine novca u opticaja.

Prema intezitetu inflacija može biti:
• umjerena ( 4% godišnje ),
• galopirajuća ( 50-100 ) i
• hiper inflacija (preko 100% ).

Prema dužini trajanja postoji:
• sekularna inflacija,
• jednokratna inflacija
• hronična inflacija.

Prema dejstvu inflacija može da bude:
• slobodna inflacija
• prigušena ili kontrolisana inflacija.

Prema uzrocima inflacija može da bude:
• inflacija tražnje,
• inflacija troškova,
• strukturna inflacija,
• sektorska inflacija,
• uvezena inflacija
• psihološka inflaciaja.

Umjerena inflacija podrazumijeva lagan rast cijena. To su jednocifrene godišnje stope inflacije. Kad su cijene relativno stabilne, ljudi imaju poovjerenja u novac. Ljudi rezonuju: novac je jednako vrijedan danas i gotovo isto vrijedan za godinu dana, pa se isplati držati ga. Poslovni ljudi i običan svijet sklapaju dugoročne ugovore u domicilnoj valuti zato što vjeruju da cijene neće značajnije otići izvan postojećih okvira za robu koju kupuju ili prodaju.

Ljudi jednostavno vjeruju da će njihova novčana sredstva zadržati svoju relativnu vrijednost. Galopirajuća inflacija predstavlja dvo i trocifrenu inflaciju u rasponu od 20, 100 ili 200% na godinu dana. Ovakvu vrstu inflacije mogu imati i razvijene industrijske zemlje. Tako su npr: Argentina, Brazil i druge latinoameričke zemlje, imale stope inflacije od 50-700% na godinu dana 1970-ih i 1980-ih godina. Kada se galopirajuća inflacija jednom ukorijeni u privredu nastaju ozbiljni ekonomski poremećaji.

Hiperinflacija

Mnoge privrede prežive galopirajuću inflaciju, ali veoma teško hiperinflaciju. Teško je povjerovati da se hiperinflacija od milion ili čak od milijardu posto može izdržati. Inflacija iskrivljuje relativne cijene i smanjuje ekonomsku efikasnost. Inflacija tražnje predstavlja porast cijena nastao prekomjernim porastom ukupne novčane mase.

Inflacija troškova nastaje usljed povećanjacijena sirovina i repromaterijala ( troškova materijala i cijena radne snage ). Povećanje troškova proizvodnje dovodi do smanjenja profita. To se sankcioniše povećanjem cijena proizvoda, što uvećava troškove života. Na taj način se inflacija troškova pretvara u inflaciju tražnje i obratno a sve skupa stvara tzv. inflacionu spiralu. Strukturna inflacija je karakteristična za nerazvijene zemlje, koje, u želji dase što brže razvijaju, veoma često narušavaju ravnotežu privredne strukture. Pojedini sektori proizvodnje se znatno brže razvijaju od drugih. Sve to utiče na porast cijena i stvara trajne inflatorne tendencije. Brzina, trajanje i postizanje strukturne inflacije zavise od:

1. brzine i širenja orijentacije proizvodnje na uvoznu supstituciju i tempa osposobljavanja mladih industija da proizvode bez zaštite;
2. diskriminaciju ekonomskog položaja poljoprivrede i ostaklih sektora,od položaja industrijskog sektora;
3. odnosa razmjene u spoljnoj trgovini.

Sektorska inflacija nastaje povećanjem cijenana lokalnom tržištu, koje vodi opštem povećanju cijena i u uslovima uskladjene ponude i tražnje. Povećanje cijena na odredjenom tržištu gdje je tražnja veća od ponude neće biti praćeno padom cijena na drugim tržištima. Uvezena inflacija nastaje zbog porasta uvoznih cijena koje povećavaju troškove proizvodnje, a samim tim dolazi do povećanja cijena takvih proizvoda.

Psihološka inflacija posljedica je koja nastaje u uslovima stalnog rasta cijena. Naime, u očekivanju da će svakim danomn robe i usluge postati skuplje, imaoci novca svjesno će novac pretvarati u robu. Na taj način stvara se vještačka tražnja i dovodi do neravnoteže tražnje u odnosu na ponudu. To dovodi do naglog skoka cijena, a samim tim do inflacije. Težina inflacije mjeri se i time da li je bila očekivana ili nije. U tom smislu razlikujemo:

1. uravnoteženu inflaciju
2. neuravnoteženu inflaciju
3. neočekivanu inflaciju.

Uravnotežena inflacija podrazumijeva godišnji rast od npr 10%. Promjena cijene nikoga neiznenadjuje. Sve se povećava za 10% ( hrana, odjeća, obuća, plate, kamate ) itd. U ovoj situaciji niko ne bi bio zabrinut Troškovi rastu za 10%, ali i dohodak 10% brže. Nema ni zarade ni gubitka.

Neuravnotežena inflacija pogadja relativne cijene, troškove i poreska opterećenja. Na primjer: Ako stopa inflacije poraste za 10% na godinu dana, tada realna kamata na novac pada od 0 na 10% na godinu dana. Vlada ne može ispraviti ovaj poremećaj.

Nepredvidjena-neočekivana inflacija podrazumijeva velika iznenadjenja. Ona značajno djeluje na raspodjelu dohodka i bogatstva. Neočekivani skok cijena neke će osiromašiti, a druge obogatiti, a malo uticati na efikasnost upravljanjau fabrikama. Efekti neočekivane inflacije izaziva socijalne probleme.

Pojam i nastanak deflacije

Deflacija je pojava suprotna inflaciji. Nastaje smanjenjem količine novca u opticaju radi povećanja njegove kupovne moći i smanjenja cijena. Ako u opticaju ima manje papirnog novca nego što bi trebalo biti pravog novca, tražnja za robom i uslugama se smanjuje. Smanjenje tražnje primorava prodavce da smanje cijene. Smanjenjem količine novca u opticaju povećava se njegova kupovna moć.

Deflacija je svijesna pojava monetarne politike jedne države radi postizanja porasta kursa domaće valute,povećanja uzvoza, povećanja đivotnog standarda i sl. Deflacija ide na štetu dužnicima, jer kupovna snaga novca raste. Djeluje na smanjenje obima proizvodnje i povećanja nezaposlenosti.

Posljedice inflacije i deflacije

Privredni subjekti i cjelokupno stanovništvo pojavljuju se kao kupci,ali i kao prodavci. Cjelokupno stanovništvo kao i sve druge organizacije zainteresovane su za stanje cijena, stabilnost i nivo na kome su ustaljene. Svaka promjena cijena može pozitivno ili negativno da utiče na životni standard stanovništva, odnosno na poslovanje preduzeća. Za stabilnost cijena, do njihovih promjena može doći, a samim tim i do inflacije i deflacije, koje izazivaju mnoge negativne pojave zbog čega nastaju odredjene dalekosežne posljedice. Posljedice inflacije se manifestuju prvo na tržištu.

Nagli skok cijena je znak povećane tražnje. Ako se porast cijena nastavi, novac će gubiti svoju vrijednost što će primorati imaoce istog da ga što prije pretvore u robu. To će dalje da utiče na porast cijena što će omogućiti skoro svakom proizvodjaču da prodajom svoje robe ostvari laku zaradu bez obzira na troškove proizvodnje i društveno potrebni rad. Tada ponuda i tražnja na tržištu robe gube svoju funkciju i namjenu, čime se otvaraju vrata crnoj berzi, trampi i drugim pojavama i poremećajima. Povećanje cijena na tržištu se odražava na proizvodnju. Proizvodjači u cijene unose nove elemente što utiče na njeno povećanje. Inflacija ima uticaj i na preraspodjelu nacionalnog dohodka. Država putem javnih prihoda ubire od gradjana, fizičkih i pravnih lica odedjen iznos sredstava za podmirenje svojih potreba. Pvećanje javnih dažbina, odmah djeluje na troškove proizvodnje, pa i cijena. Uticaj inflacije na trgovinske i druge odnose sa inostranstvom, dovodi do selenja kapitala iz zemlje, prvo stranog a zatim i domaćeg. To iscrpljuje devizne rezerve i stvara pasivu u platnom bilansu. Zbog toga se spoljnotrgovinski odnosi remete. Pored negativnih posljedica na privredna kretanja, kratkotrajna inflacija može imati pozitivno dejstvo na privredna kretanja, naročito kada ima nezaposlene radne snage i neiskorišćenih kapaciteta.

Deflacija je pojava suprotna inflaciji. Samim tim njihove posljedicese kreću u suprotnim pravcima. To znači sve navedeno o posljedicama inflacije može se reći i za deflaciju u suprotnom značenju. Poznato je da deflaciju prati pad cijena i porast kupovne snage novca. To utiče na smanjenje plata i to znatno brže od smanjenja cijena. Takodje dolazi do smanjenja nacionalnog dohodkai zaposslenosti što utiče na povećanje nezaposlenosti. U slučaju kada dodje do pada cijena i kupovne snage novca plate se povećavaju, a samim tim i standard zaposlenih radnika. Medjutim, to će trajati samo odredjeno vrijeme, jer kada cijene počinju da se smanjuju potrošači se uzdržavaju od kupovine. Samim tim depresija se povećava, što utiče da privreda zapada u velike teškoće.

Mjere za sprečavanje inflacije i deflacije

Nastanak inflacije moguće je spriječiti preduzimanjem odredjenih mjera. Prva grupa mjera su mjere, kojima se utiče na opticaj novca, a druga grupa su mjere kojima se utiče u oblasti kredita. Mjere kojima se može uticati na opticaj novca su:

1. Politika zlata i deviza,
2. Politika blokiranja i oslobadjanja nekih specijalnih depozita,
3. Politika otvorenog tržišta.

Politikom zlata i deviza za sprečavanje inflacije može se uticati na dva načina. Prvo otkupom deviza od privrednih subjekatai gradjana i time se povećava opticaj novca, i obratno, prodajom deviza, opticaj novca se smanjuje. Drugo, u onim zemljama gdje je promet zlata slobodan, ili koje imaju veliki priliv deviza. Pošto kod njh dolazi do priliva i odliva novca finansijski organi u slučaju jačeg priliva zlata otkupljuju viškove, a u slučaju odliva popunjavaju manjkove.

Politika blokiranja i oslobadjanja nekih specijalnih depozita svodi se na mjere države kojima se odredjena sredstva stavljaju van upotrebe, tj. zamrzavaju se, što znači da se povlače iz opticaja. Blokiranje sredstava vrši se onda kada nastupi nestačica odredjenih roba, usljed čega može doći do naglog skoka cijena, samim tim i do inflacije.

Politika otvorenog tržišta svodi se na to , što država, radi regulisanja novčanog opticaja, naredjuje Centralnoj banci da kupuje ili prodaje državne obveznice, kako bi se odžala stabilnost privrede. Otkupljene obveznice, Centralna banka će prodavati kada uoči da je volumen kredita i novca prevazišao normalne potrebe. Kada u opticaju bude nedovoljno novca, banka kupuje državne obveznice ili druge hartije od vrijednosti i tako u opticaj pušta veću količinu novca. Pored Centralne banke, u ovim transakcijama mogu da učestvuju i druge banke. U mjere za sprječavanje inflacije i deflacije u oblasti kredita spadaju:

1. politika eskontne stope,
2. politika stvaranja likvidnih rezervi i
3. politika selekcije kredita.

Politika eskontne stope takodje se vrši preko Centralne banke. Centralna banka naplaćuje kamatnu stopu po osnovu kredita i to eskonta. Ta kamatna stopa naziva se eskontnom ili diskontnom stopom. Visinom eskontne stope, Centralna banka utiče na visinu stope po osnovu odobrenog kredita. Eskontna stopa obezbjedjuje formiranje prosječne kamatne stope, odnosno cijene kredita u zemlji. Te mjere koje se preduzimaju nazivaju se politikom eskontne stope.

Centralna banka ako poveća eskontnu stopu, smanjiće se tražnja za kreditima. Već uzeti krediti nastojaće se vratiti u povećanom iznosu, što će smanjiti opticaj novca. To će dovesti do pada cijena robe na unutrašnjem tržištu, na jednoj strani, a na drugoj, do povećanja izvoza roba. Ukoliko se Centralna banka odluči da smanji eskontnu stopu, povećaće se tražnja za kreditom, a samim tim i količina novca u opticaju. To dovodi do povećanja cijena i oživljavanja privredne sktivnosti.

Politika stvaranja likvidnih ili obaveznih rezervi se sastoji u tome što Centralna banka propisuje procenat od primljenih depozita koji poslovne banke moraju držati kako bi u svakom momentu bile likvidne. Tako prikupljena sredstva se polažu u emisionoj ili centralnoj banci na poseban račun.
Visinu stope Centralna banka odredjuje na osnovu prilika na novčanom tržištu u privredi. Smanjenje stopa utiče na povećanje tražnje za kreditima, a povećanje, do smanjenja tražnje kredita. Samim tim, moguće je uticati na nestabilnost privrede.

Politika selekcije kredita takodje se primjenjuje kada se želi smanjiti količina novca u opticaju. Olakšava se dobijanje kredita onim privrednim subjektima koji imaju djelatnost, koja obezbjedjuje brži razvitak privrede u cjelini, kao npr: bazična industrija, saobraćaj itd.

Mjere za otklanjanje poremećaja izazvanih inflacijom i deflacijom

Pored naprijed navedenih mjera ako se preduzimaju, da nastupi inflacija ili deflacija, onda se moraju preduzeti druge mjere i to, posebne za inflaciju, a posebno za deflaciju. Za inflaciju preduzimaju se:

1. revalvacija i devalvaciaj, i
2. potpuna novčana reforma, tj. zamjena novca.

Revalvacija je mjera koju odredjena država preduzima sa ciljem da povratikupvnu moć sopstvene valute, odnosno novca. Devalvacija predstavlja odredjenu mjeru kojom država umanjuje vrijednost domaćeg novca. To se dešava onda, kada nastupe odredjeni poremećaji u privredi koji su doveli do precjenjenosti domaće valute. Ova mjera se lakše sprovodi, pa se lakše obezbjedjuje i stabilizacija u privredi. Devalvacija se često poistovjećuje sa stabilizacijom novca. Samim tim devalvacija ima odredjene prednosti. Prvo, što neizaziva nikakav poremećaj u privredi i ekonomskom životu, i drugo, što je proces sprovodjenja novčane reforme veoma brz. Kakav rezultat će se postići devalvacijom zavisi od odredjenih preduslova kao što su:

1. da je vrijednost papirnog novca stabilizovana na odredjenom nivou,
2. da je izvršena stabilizacija cijena,
3. da je obezbjedjena dovoljna količina zlata za pokriće novca u opticaju
4. da je država regulisala budžetsku ravnotežu.

Potpuna novčana reforma ili zamjena novca sprovodi se onda kada inflacija dobije takve razmjere, da mjerama revalvacije ili devalvacije ne može se postići stabilizacija privrede. Na primjer, može se desiti da u jednoj zemlji cirkuliše istovremeno više raznih novčanih jedinica, usled čega se preduzima potpuna novčana reforma, kojom se sav postojeći novac povlači iz opticaja, a umjesto njega uvodi se nova novčana jedinica. Potpuna novčana reforma se sprovodi veoma rijetko.

Z A K LJ U Č A K

Inflacija je stara koliko i tržišna privreda. Posmatrano na duži rok cijene rastu. Medjutim, ne znači da inflacija prati pad realnog dohodka. Istorija pokazuje da cijene rastu u vrijeme ratova i ekonomskih kriza, ali se više ne vraćaju posle ratova i kriza na prvobitni nivo. Poput bolesti koja razara tkivo ljudskog organizma, tako i inflacija razara privredu. Mjere kojima se održava potpun nivo stabilnosti cijene, mogu takodje voditi do deflacije koja može biti izuzetno destruktivna i dovesti do bankrota i recesije.

L I T E R A T U R A

Prof. dr Jovan Sejmenović, Osnovi ekonomije ( drugo dopunjeno izdanje ), VŠST Bijeljina, 1998. god.

Majkl Burda i Čarls Viploš, Makroekonomija, Oxford University Pressom, 2001. god.

http://www.google.com


Prilog(a)
.doc  Seminarski ekonomija.doc (Veličina: 107 kb / Preuzimanja: 269)
17-02-2010 06:38 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  SEMINARSKI MATURSKI DIPLOMSKI DOWNLOAD Ekonomija DMaturski 0 373 16-05-2013 11:16 AM
zadnja poruka: DMaturski
  Gotovi seminarski radovi EKONOMIJA Maja 0 1,308 11-03-2012 07:32 PM
zadnja poruka: Maja
  Pravo konkurencije - ekonomija Vesnica 0 599 12-05-2010 09:21 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Nacionalna ekonomija Vesnica 0 1,116 11-05-2010 10:06 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Inflacija i deflacija Vesnica 0 2,101 11-05-2010 05:56 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: