Bosna u vrijeme Tvrtka I Kotromanića (1353 - 1391.)

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Bosna u vrijeme Tvrtka I Kotromanića (1353 - 1391.)
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz istorije.

U određenju svakog naroda bitna su dva osnovna elementa: porijeklo odnosno etnogeneza i prostor na kojem se živi. Početni činilac u etnogenezi Bošnjaka je slavenski etnicitet i jezik,koji su oni,kao i Južni Sloveni donijeli na Balkan iz svoje pradomovine negdje iza Karpata.BiH kao država,njen teritorij i njene granice imaju dugu historijsku evoluciju.Bosanska država je nastala u ranom srednjem vijeku na prostoru oko izvora i gornjeg toka rijeke Bosne,gdje se i danas nalazi njeno geoplitičko središte.

„Bosna se prvi put spominje sredinom Xstoljeća u djelu učenog bizantijskog cara – pisca Konstantina Porfirogeneta „De administrado imperio“,kao mala oblast sa dva grada,Katera i Desnik. Katera je, po svoj prilici ,današnji Kotorac u Sarajevskom polju iznad Butmira,dok Desnik u okolini Visokog.Bosna je u to vrijeme obuhvatia područje oko gornjeg toka rijeke Bosne.Ona je tada, po caru Porfirogenetu,sastavni dio Raške na rijeci Cetini graniči sa Hrvatskom.“

Pored Bosne,Porfirogenit spominje i neke druge oblasti i mjesta koje su kasnije postepeno ulazile u sastav bosanske države.Tu je na prvom mjestu nastanjeni grad Soli –Tuzla ( Salines,Ad Salinas ),zatim Trebinje,Zahmulje, i Paganiju ( Neretljansku oblast ), pljevsku ( Pleba ),imotsku ( Emota ) i livanjsku župu sa istoimenim nastanjenim gradom.

Bosanski su Slaveni naselili središnji dio južnoslovenskog etničkog prostora i na njemu vremenom izgradili svoju snažnu feudalnu državu,koja je u vrijeme Tvrtka I Kotromanića,a u drugoj polovini XIV stoljeća zauzimala široke prostore na sve četri strane svijeta,daleko izvan granica današnje BiH.Prilikom doseljavanja Sloveni su u Bosni zatekli nešto romaniziranog stanovništva,uglavnom ilirskog i tračkog porijekla. To se stanovništvo povlaći u planine,gdje se bavi stočarstvom Slaveni ih nazivaju vlasima sto znaći Roman ili Rimljanin.

Već u prvoj polovini XIV stoljeća,za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića,Bosna je dostigla svoje današnje granice.Prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić vladao je u drugoj polovini XIV stoljeća, ne samo teritorijalno BiH nego i mnogim okolnim zemljama,kako na istoku i na zapadu tako i na jugu.

„Iz planinskog gnijezda između Igmana iVranduka,Drine i Vrbasa krenula je bosanska državna ideja da u drugoj polovini XIV st.dosegne do pokušaja do tada najšire južnoslavenske sinteze.Kralj Tvrtko I Kotromanić je, bez sumnje ,bio jedna od najsposobnijih i najjačih državotvornih ličnosti cijele južnoslavenske historije.On je odlučno djelovao na pripajanju Bosni okolnih južnoslavenskih zemalja,preuzimajući istovremeno njihovo političko,dinastičko i državnopravno naslijeđe.U njegovoj državničkoj i političkoj ličnosti energija i mudra obazrivost stoje u ravnoteži,što prije jedna germanska nego slavenska crta.S te strane kralj Tvrtko I Kotromanić je bio sinteza,ali i negacija i suprotnost državi koju je doveo do njenog vrhunca.“

B O S N A U B O R B I Z A O D B R A N U
S A M O S T A L N O S T I P R O T I V U G A R S K I H
K R A LJ E V A I H R V A T S K I H V E L I K A Š A


Razdoblje od početka XIII stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232.god. u Bosni je obilježeno jačanjem i širenjem Crkve bosanske i njenog učenja,te naglim porastom moći i utjecaja bosanske vlastele. Nakon Kulinove smrti Bosna je postala ozloglašena na papskoj kuriji radi uspjeha patarenskog učenja.Pape ljutito pišu kako u Bosni jeretici javno ispovjedaju svoju vjeru „kao štolamije doje svoju štenad golim sisama „i traže protiv njih krstaške ratove „podstičući vjernike protiv nevjernika“.Bosanski ban Ninoslav (1233 – 1250) imao je zato teških dana.

U početku je popuštao papinim željama i preplašen njegovom aktivnošću,bio je voljan pustiti njegove ljude da nesmetano propovjedaju katoličku vjeru, jer Bosna je za rimsku crkvu „pustinja i šikara, puna trnja i kopriva i postala je leglo guja“.
Vjerska organizacija bosanskih krstjana pod imenom „Crkva bosanska „ prvi put se spominje u jednoj nedatiranoj povelji bana Stjepana II Kotromanjića.Ninoslavljev rođak Prijezda je prešao na stranu ugarskog kralja.Bosanska deržava je bila podjeljena tako što je Prijezda kao bosanski ban vladao Bosnom i Donjim Kraljima, dok su Usora i Soli izdvojene u posebnu banovinu i povjerene na upravljanje ranom lićnostima odanim ugarskoj kraljevskoj kući.Ban prijezda se smatra osninaveč dinastije Kotromanića.

Bosnom je po zaštitom ugarskog kralja Bela IV zavladao ban Prijezda ( 1254 – 1277 ) a oblasti Usore i Sili spojene su sa Mačvom 1284 godine pripale kralju Dragutinu.Udjom njegove kčeri Jelisavete za Prijezina sina Stjepana ( Kotromana ) došli su Kotromanjići u srostvo sa Njemanjićima.Prijezdu je nasljedio njegov sin ban Stjepan I Kotromanjić.

Svuda u zemlji osjećala se opča pravna nesigurnost.To je ugrožavalo trgovinu i veoma pogađalo narod, kojemu slaba banska vlast nije mogla pružiti zaštitu.Krajem XIII stoljeća ( 1291 ) franjevci su stigli u Bosnu.Franjevci su kroz bosansku povjest ćesto hvaljeni kao bosanski rodoljubi i ćuvari uspomena na sjednjovjekovnu bosansku državu.

Nakon tatarske provale ugarske i hrvatske zemlje veoma je ojaćala moč pojedinih velikaških porodica.Među njima su posebno ojaćali Šubići. Šubići su se u posljednoj deceniji izdigli do dinastičke moči. Naj moćniji među njima, Pavao Šubić, postao je stvarni vladar u Dalmaciji i Hrvatskoj. Bosanski ban Stjepan I Kotromanjić pružio je šubićima odlućan otpor.U cijeloj Bosni vođene su žestoke borbe.Ban Stijepan je bio potisnut sve do istoćne granice Bosne, gdje su u junu 1202 godine susrele na Drini dvije vojske.U jednom od učestali bojeva Mladen Šubić je 1304. godine i sam izgubio život.Naslijedio ga je Mladen II.U toku unutrašnjih nereda do koji je došlo nakon smrti Stjepana I Kotromanjić, Mladen Šubić je ponovo krenuo na Bosnu i uzeo pod svoj patront Stjepanovog sina, budućeg bosanskog Bana.

F E U D A L N A O R G A N I Z A C I J A

Pored toga što se teritorijalno širila, Bosna je istovremeno za vrijeme duge i srazmjerno mirne vladavnine ban Stjepana II Kotromanića izuzetno privredno ojaćala.U to vrijeme Sasi otvaraju u Bosni rudnike, uglavnom plemeniti metala, čija je proizvodnja u Evropi tada bila u zastoju.To daje podsticaje trgovini sa Dubrovnikom i drugim gradovima s obje strane Jadrana, koja dobija do tada nepoznate razmjere.Na taj rudarsko-trgovačkoj osnovi u Bosni se postepeno uobličuju gradska naselja srednjoevropskog tipa.Polahko izrasta i domaći trgovački i poslovni sloj , prije svih među samom bosanskom vlastelom,koja je imala najviše koristi teritorijalnog širenja i privrednog uspona Bosne. Sa općim privrednim razvitkom zemlje jačala je ekonomska i politička moć bosanske i humske vlastele.

Da bi imao podršku vlastele ban Stjepan II Kotromanić je još u vrijeme borbe protiv Mladena Šubića,darovao vlasteli mnoge baštine.Nosioci prava vlasništva na vlastelinskim baštinama nisu bili pojedinci nego cijeli vlastelinski rodovi, najčešće grupa braće.To je imalo posebne posljedice na socijalno – ekonomske i političke odnose između vlastele i vladara. Jednom darovanu baštinu vladar više nije mogao povratiti, jer je i izdajnik u ratu odgovarao „glavom svojom ili blagom“,a ostalim članovima baština se nije mogla dirati.

U odnosima vladara i vlastele predstavnici Crkve bosanske u pravilu su držali stranu vlastele.Vlastela je na svojim posjedima imala najviše imunitetskih prava i u odnosu na seljake kao nasljednike svog feuda.U prava vlastele nisu se mogli mješati vladarevi službenici.Politička moć vlastele izražavala se posebno kroz njeno obavezno svjedočenje pri izdavanju vladarskih povelja.U Bosni je postojao sistem hijerarhijskog vazaliteta , tako da je niža ili “mala “ vlastela zavisila od “velike vlastele“ ili “ velmoža“.
U Bosni se sva vlastela nazivala knezovima, bez obzira dal se radilo o maloj ili velikoj vlasteli. U Srednjovjekovnoj Bosni nije bilo općih pravnih normi u vidu zakona pa su zato pravni položaj i oblici življenja na bosanskom selu malo poznati. Manji dio seljaštva su činili feudalno zavisni stočari koji se u svim bosanskim i dubrovačkim ispravama nazivaju vlasima.U Bosni je bilo i slobodnih seljaka koje dubrovački izvori u XV stoljeću spominju kao “homo liber“ ili “homo sui iuris“. Slično drugim feudalnim državama i u Bosni se osjećao manjak seoske radne snage. Zato su se vladari od prve polovine XIV stoljeća zabranjivali bosanskim i humskim seljacima da napuštaju vlastelinske posjede na kojima su živjeli i koje su obrađivali.

Ban Stjepan II Kotromanić je po uzoru na ugarske Anžujce preduzimao niz različitih fiskalnih mjera,među kojima je na prvom mjestu bilo kovanje prvog bosanskog srebrenog novca Taj novac nazivao se dinar ( denarius ).novac je kovan u rudarskom naselju Fojnica, u čijoj se okolini nalazilo više rudnika srebra među kojima su najveći bili Ostružnica i Deževica.Pored srebra, kopali su se i proizvodi na više mijesta bakar i željezo.Bosna se po svom srebru pročula i do Venecije pa su Mlečani 1343 godine molili srpskog kralja Stefana Dušana da kod bosanskog bana preporući njigove trgovce.

Mada je vlast vladara često zavisila od volje vlastele, njihov je dvor cijelo vrijeme bio mjesto gdje su se primali strani izaslanici i gdje su se vodili razgovori.Raspravu o spoljnopolitičkim pitanjima na saboru je mogao pokrenuti kralj, ali i pojedini velikaši u svoje ime.Nije bio rijedak slučaj da su to pojedini velikaši činili na incijativu neke strane države, najčešće Dubrovnika.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
18-05-2010 12:12 AM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Crna Gora za vrijeme Berlinskog kongresa derrick 0 830 09-09-2013 02:15 PM
zadnja poruka: derrick
  Crna Gora za vrijeme Hercegovačkog ustanka derrick 0 879 09-09-2013 02:13 PM
zadnja poruka: derrick
  Diplomatske aktivnosti Crne Gore za vrijeme Berlinskog kongresa derrick 0 687 08-09-2013 06:21 PM
zadnja poruka: derrick
  Uskoplje u vrijeme turaka - hr Dzemala 0 1,239 18-02-2011 01:01 AM
zadnja poruka: Dzemala
  Bosna i Hercegovina u tokovima priprema za Europsku uniju Vesnica 0 1,574 18-05-2010 10:05 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: