Rudno bogatstvo Afrike - hr

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Gospodarstvo Afrike uglavnom se i danas oslanja na prirodna bogatstva koja se često neplanirano i nerazumno troše. Smještaj prirodnih bogatstava utjecao je na ukupnu gospodarsku i demografsku polarizaciju Afrike. Veći gradovi nastaju uglavnom uz velika nalazišta rudnih bogatstava te uz morske obale. Godišnja stopa rasta afričkog gradskog stanovništva iznosi 3,5 %. Primjer polarizirane koncentracije vezane za rudna nalazišta je Transvaal u JAR-u. Obuhvaća gradove poput Johannesburga, Pretorije, Krugersdorpa, Vereeniginga... i tu je prisutna golema koncntracija stanovništva. Drugi su primjer rudarska pokrajina Shaba (Katanga) u Kongu, Kabilija u sjeveroistočnom Alžiru, gotovo cijela obala zapadne Afrike a i pojas koji se proteže od Maroka do Tunisa jedno je od najurbanijih afričkih područja, s 43 milijuna ljudi u gradovima. To područje obuhvaća 54 grada s 100 000 ljudi ili više. Stanovništvo često hrli i u glavne gradove gdje je sve prisutniji problem divlje gradnje. I u Africi se tim procesom stvaraju megalopolisi u kojim se stalno povećava broj stanovnika.

Rudarstvo Afrike


Rudarstvo Afrike ima staru tradiciju, ali se sistematski razvija od 19. stoljeća. Počelo je vađenjem zlata i dijamanata u Južnoafričkoj republici. Korištenje masovnih ruda počelo je kasnije, tj. Izgradnjom željeznica. Najranije je počelo vađenje fosfata u sjevernoj Africi. Rudarstvo je relativno dobro razvijeno što je posljedica interesa europskih kolonijalnih sila, ali i afričkog bogatstva rudama. Bogata rudna nalazišta u vezi su s građom Afrike u kojoj prevladavaju starije stijene. Najveći dio Afrike sastoji se od golemog bloka starih prekambrijskih kristalnih stijena, sastavljenih od granita, gnajsa odnosno jako metamorfoziranih škriljaca. Uzima se da pretkambrij pokriva oko 57  ukupne površine Afrike. Upravo su u tim stijenama značajna nalazišta ruda. Ima ih i u mlađim taložnim stijenama. Postkambrijska nabiranja i vertikalni pokreti masa omogućili su lokalna prodiranja mora i jezera, u kojima se na staru pretkambbrijsku podlogu taložio mlađi sedimentni pokrov...